|
NA LISTI Od 04.8.2010.g. /
LISTED SINCE August 4th, 2010 among leading European magazines:  |
All Rights Reserved
Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić, MSc Sarajevo & Bugojno, Bosnia and Herzegovina MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI... WE ARE UNIFYING DIVERSITIES |
 |
Intervju - Tatjana Debeljački vs Olga Lalić Krowicka,
Poljska, 31.1.2011.
SANJAM OTADŽBINU
Tat.: Koliko tajni ima Olga Lalić-Krowicka
Mnogo.
Tat.:Koliko si izdala knjiga i koja ti najdraža nagrada unutar mnogobrojnih antologija?
Objavila sam zajedno više 20 autorskih knjiga i knjiga prevoda. Sve su mi drage. Najdraža mi je nagrada koju mi je priznao prošle godine Beogradski aforistički klub i mnoge druge, kao i stipendija iz Poljskoga Ministarstva Kulture. A od knjiga, antologija slavenskih umjetnosti, gdje sam uvrstila više od 500 vlastitih prevoda književnika iz mnogih slavenskih zemalja i svijeta. A od mojih zbirki najdraža mi je prva zbirka Dzisiaj przyjdzie w brązowym, u kojoj sam ispisala moje mladenačke i životne bolove i tegobe,.
Tat.: Pišeš pesme, kratke priče, haiku i drame?
Nekada sam pisala mnogo, sada više vremena posvećujem prevodima. Znala bih napisati u toku dana više od 20 pjesama etc. Napisala sam mnogo pjesama koje s vremenom planiram da izdam u obliku knjige. Počela sam pisati kad sam imala šest godina i nisam nikada prestajala da pišem. Moja prva pjesma je bila o gradu Šibeniku i dalmatinskom proljeću. U djetinjstvu često sam čitala poeziju Dragutina Tadijanovića i Desanke Maksimović, kao i Vesne Parun i Vesne Krmpotić. Rastušje, tj. rodno selo Tadijanovića me je asociralo na moje rane djetinjske doživljaje u Čistoj Maloj. Ujutro kad bih se probudila (imala sam tada šest godina), gledala bih izlazak sunca nasred dvorišta Ili bih otvarala prozor i čtala poeziju Tadijanovića, koja mi je inspiracja za čitav život, zamišljala bih da je moje selo za mene tako simbolično, kao i za Tadijanovića njegovo Rastušje. Nakon čitanja išla bih kod djeda, u drugi dio dvorišta, i otišli bi zajezdno goniti stado u kras.
A kasnije kad sam bila neto starija i kad bih se zaljubila čitala bih Desankinu poeziju i tražila u njoj razlog za moju zaljubljenost. Često bih je pronašla, jer Desankina poezija, kao i obadviju Vesni uvodila me u svijet „bogatstva ljubavi”, u kojem bih pronašla inspiraciju i motivaciju.
Tat.: Sva porekla su ti draga i iz svakog si ponela određene uspomene - Šibenik (Hrvatska)? - Poljsko-srpsko poreklo?
Porijekla su mi draga. Sva imaju svoje dobre i loše strane.Vredi uzeti iz svakoga ono što je najlijepše i spojiti to u je dnu cijelinu, osobu. Djelimčno se osjećam Srpkinjom, djelimično Poljakinjom, djelimično Dalmatinkom, a najviše Slovenkom, iako imam djelimično jevrejsko korjenje od strane maminog pradjeda, koje mi je također drago.
Tat.: Saradnja sa časopisima i uobličena saradnja unutar njih?
Sarađujem sa mnogobrojnim časopisima i suradnja, da kucnem u drvo, napreduje veoma lijepo. Upoznala sam mnoge urednike, pisce i druge umjetnike i zaista su to divni ljudi, prijatelji i suradnici. Zadovoljna sam rezultatima suradnje.
Tat.: Prevodila si poeziju Poljskih autora na srpski jezik I Srpskih autora na poljski?
Prevodila sam i prevodim. Drago mi je to što prevodim i što mogu da sa time podržim druge umjetnike. Mnogi zaista lijepo pišu i vredi ih prevoditi.
Tat.: Savremenu književnost - Kako je prihvaćena u Poljskoj?
Savremena knjževnost u Poljskoj je veoma opširna. Ima mnogo dobrih i znamenitih umjetnika, kojih vrediti čitati i obogaćivati vlastitu dušu i um. Cijenim jako savremenu poljsku poeziju, između ostalih : Tadeuša Ruževiča, Rafala Vojačka, Evu Lipsku, Adama Zagajevskoga, Vislavu Šimvborsku, Česlava Miloša i mnoge druge. A od proze Rišarda Kapušćinjskoga, majstora poljske reportaže. Djela mnogih poljskih pisaca su mi inspiracja i podrška u životu.
Tat.: Šta si dobila, a šta izgubila odlaskom u Poljsku?
Ostala sam bez doma, a dobila sam nostalgiju i pronašla sam sebe. Volim Poljsku.
Tu je sada moj dom. Izgubila sam more, otoke, masline, vinograde, a dobila sam ljubav moga muža, toplinu, razumjevanje i podršku. Dobila sam mogućnost posjećivanja znamenitih krakovskih pozorišta, opere, mogućnost razvoja u mnogim oblastima. Dobila sam sebe i ljubav. A šta može biti lijepše i veće od ljubavi?
Tat.: Da li nekada budna sanjaš?
Često. Sanjam moju otadžbinu i djetinjstvo prije rata na prostorima bivše Jugoslavije.Često mislim o mome pokojnom djedi, koji mi je pokazao ljubav prema drugom čovjeku. Ujutro kad se budim često čujem šum mora, ali to nije šum mora, nego šum dulanskih vjetrova i šuma Jugoslavije.
Tat.: Da li misliš da su pisci malo ,,čudni i da žive u nekom svom svetu’’ ?
To je vrlo normalno. Svi mi imamo svoje svijetove i svoje priče, kao i breme i razloge za inspiraciju. Čudnost nas karakteriše. Čudnost je lijepota te vrste talenta i profesije.
Tat.: Poruka onima koji te vole?
Volite me i dalje i družimo se i surađujmo, jer to je lijepo. Volim i ja vas.
www.poezija.com.pl
www.poezija.com.pl/linki.htm
Tat.: Koliko tajni ima Olga Lalić-Krowicka
Mnogo.
Tat.:Koliko si izdala knjiga i koja ti najdraža nagrada unutar mnogobrojnih antologija?
Objavila sam zajedno više 20 autorskih knjiga i knjiga prevoda. Sve su mi drage. Najdraža mi je nagrada koju mi je priznao prošle godine Beogradski aforistički klub i mnoge druge, kao i stipendija iz Poljskoga Ministarstva Kulture. A od knjiga, antologija slavenskih umjetnosti, gdje sam uvrstila više od 500 vlastitih prevoda književnika iz mnogih slavenskih zemalja i svijeta. A od mojih zbirki najdraža mi je prva zbirka Dzisiaj przyjdzie w brązowym, u kojoj sam ispisala moje mladenačke i životne bolove i tegobe,.
Tat.: Pišeš pesme, kratke priče, haiku i drame?
Nekada sam pisala mnogo, sada više vremena posvećujem prevodima. Znala bih napisati u toku dana više od 20 pjesama etc. Napisala sam mnogo pjesama koje s vremenom planiram da izdam u obliku knjige. Počela sam pisati kad sam imala šest godina i nisam nikada prestajala da pišem. Moja prva pjesma je bila o gradu Šibeniku i dalmatinskom proljeću. U djetinjstvu često sam čitala poeziju Dragutina Tadijanovića i Desanke Maksimović, kao i Vesne Parun i Vesne Krmpotić. Rastušje, tj. rodno selo Tadijanovića me je asociralo na moje rane djetinjske doživljaje u Čistoj Maloj. Ujutro kad bih se probudila (imala sam tada šest godina), gledala bih izlazak sunca nasred dvorišta Ili bih otvarala prozor i čtala poeziju Tadijanovića, koja mi je inspiracja za čitav život, zamišljala bih da je moje selo za mene tako simbolično, kao i za Tadijanovića njegovo Rastušje. Nakon čitanja išla bih kod djeda, u drugi dio dvorišta, i otišli bi zajezdno goniti stado u kras.
A kasnije kad sam bila neto starija i kad bih se zaljubila čitala bih Desankinu poeziju i tražila u njoj razlog za moju zaljubljenost. Često bih je pronašla, jer Desankina poezija, kao i obadviju Vesni uvodila me u svijet „bogatstva ljubavi”, u kojem bih pronašla inspiraciju i motivaciju.
Tat.: Sva porekla su ti draga i iz svakog si ponela određene uspomene - Šibenik (Hrvatska)? - Poljsko-srpsko poreklo?
Porijekla su mi draga. Sva imaju svoje dobre i loše strane.Vredi uzeti iz svakoga ono što je najlijepše i spojiti to u je dnu cijelinu, osobu. Djelimčno se osjećam Srpkinjom, djelimično Poljakinjom, djelimično Dalmatinkom, a najviše Slovenkom, iako imam djelimično jevrejsko korjenje od strane maminog pradjeda, koje mi je također drago.
Tat.: Saradnja sa časopisima i uobličena saradnja unutar njih?
Sarađujem sa mnogobrojnim časopisima i suradnja, da kucnem u drvo, napreduje veoma lijepo. Upoznala sam mnoge urednike, pisce i druge umjetnike i zaista su to divni ljudi, prijatelji i suradnici. Zadovoljna sam rezultatima suradnje.
Tat.: Prevodila si poeziju Poljskih autora na srpski jezik I Srpskih autora na poljski?
Prevodila sam i prevodim. Drago mi je to što prevodim i što mogu da sa time podržim druge umjetnike. Mnogi zaista lijepo pišu i vredi ih prevoditi.
Tat.: Savremenu književnost - Kako je prihvaćena u Poljskoj?
Savremena knjževnost u Poljskoj je veoma opširna. Ima mnogo dobrih i znamenitih umjetnika, kojih vrediti čitati i obogaćivati vlastitu dušu i um. Cijenim jako savremenu poljsku poeziju, između ostalih : Tadeuša Ruževiča, Rafala Vojačka, Evu Lipsku, Adama Zagajevskoga, Vislavu Šimvborsku, Česlava Miloša i mnoge druge. A od proze Rišarda Kapušćinjskoga, majstora poljske reportaže. Djela mnogih poljskih pisaca su mi inspiracja i podrška u životu.
Tat.: Šta si dobila, a šta izgubila odlaskom u Poljsku?
Ostala sam bez doma, a dobila sam nostalgiju i pronašla sam sebe. Volim Poljsku.
Tu je sada moj dom. Izgubila sam more, otoke, masline, vinograde, a dobila sam ljubav moga muža, toplinu, razumjevanje i podršku. Dobila sam mogućnost posjećivanja znamenitih krakovskih pozorišta, opere, mogućnost razvoja u mnogim oblastima. Dobila sam sebe i ljubav. A šta može biti lijepše i veće od ljubavi?
Tat.: Da li nekada budna sanjaš?
Često. Sanjam moju otadžbinu i djetinjstvo prije rata na prostorima bivše Jugoslavije.Često mislim o mome pokojnom djedi, koji mi je pokazao ljubav prema drugom čovjeku. Ujutro kad se budim često čujem šum mora, ali to nije šum mora, nego šum dulanskih vjetrova i šuma Jugoslavije.
Tat.: Da li misliš da su pisci malo ,,čudni i da žive u nekom svom svetu’’ ?
To je vrlo normalno. Svi mi imamo svoje svijetove i svoje priče, kao i breme i razloge za inspiraciju. Čudnost nas karakteriše. Čudnost je lijepota te vrste talenta i profesije.
Tat.: Poruka onima koji te vole?
Volite me i dalje i družimo se i surađujmo, jer to je lijepo. Volim i ja vas.
www.poezija.com.pl
www.poezija.com.pl/linki.htm
Narudžba knjiga / Purchasing of the books / Bücher bestellen
|
|
.
Copyright © 2014 DIOGEN pro cultura magazine & Sabahudin Hadžialić
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić,
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić,
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina