NA LISTI Od 04.8.2010.g. /
LISTED SINCE August 4th, 2010 among leading European magazines: |
All Rights Reserved
Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić, MSc Sarajevo & Bugojno, Bosnia and Herzegovina MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI... WE ARE UNIFYING DIVERSITIES |
Intervju Tatjana Debeljački vs. Čedomir Ljubičić,
Beograd, Srbija
Februar/Veljača 2013.
Takmičarski impuls
DIOGEN: Knjiga "Boja starog zlata" dobila je nagradu " Mali Nemo" za 2012 godinu?
Roman Boja starog zlata poslao sam na konkurs za neobjavljeni rukopis koji je izdavačka kuća Mali Nemo iz Pančeva organizovala po šesti put. Sa istim rukopisom sam se našao u najužem izboru za dodelu nagrade Miroslav Dereta, za neobjavljeni roman. Deretina nagrada me je zaobišla, ali mi se osmehnuo Mali Nemo u konkurenciji od 160 rukopisa prispelih na konkurs.
DIOGEN: Nagrada vam je uručena na sajmu knjiga, jeste zadovoljni posetom čitalaca i kolega na Sajmu?
Svaki pisac sanja o tome da vidi svoju knjigu na sajmu knjiga, na mestu gde će ona biti primećena. Ja lično, godinama sam sanjao o tome i pored toga što sam uspevao da promuvam neke svoje knjige na štandove izdavača sa kojima sam prijatelj. Objavljivanjem Boje starog zlata i dodelom nagrade Mali Nemo sve se okrenulo za trista šezdeset pet stepeni, prvi put sam imao priliku da mi knjiga bude obasjana velikim svetlom, uz medijsku pažnju, podršku kolega i vidno interesovanje čitalaca. Svako ko kaže da je prema takvim momentima ravnodušan ne govori istinu. To su veliki trenuci i u njima treba uživati bez ostatka.
DIOGEN: Kad ste predavali rukopis za konkurs „Mali Nemo” jeste li imali bar malo u podsvesti da ćete baš Vi dobiti tu nagradu?
Zaista nisam. Ne stidim se da kažem da sam više pesimista nego optimista, a najpre sam kao što bi rekao Džoni Štulić : Pesimista sa iskustvom. Dugo sam preispitivao kvalitet tog rukopisa, pokušavao da saznam šta sam ja to, zapravo, napisao? Pomišljao sam na sve moguće najgore varijante pa i na tu da sam roman bude ismejan. Praktično sve do trenutka kada sam video da je, istovremeno, ušao u najuži izbor za dve nagrade samopouzdanje mi je bilo na vrlo niskim granama. Uzrok nalazim u mnogobrojnom iščitavanju sopstvenog rukopisa i čini mi se da pisac što više čita svoje delo u nastanku da bi otklonio greške ili uvideo zablude, ima sve manje izoštrenu sliku onoga što je napisao.
DIOGEN: Zastupljeni ste u više zbornika , antologija pesama o Prvom srpskom ustanku i antologiji kratkih priča za decu?
Devedesetih godina sam objavio dve zbirke poezije ali očigledno nisam na pravi način shvatao značaj objavljivanja radova u književnoj periodici i učešća na književnim festivalima. Tek nakon 2000. godine sam se osvestio i aktivirao u tom smislu. I brže nego što sam mislio došla su priznanja u vidu objavljivanja poezije i proze u najuglednijim domaćim časopisima za književnost. Zastupljenost u zbornicima posmatram kao posledicu one takmičarske crte koja postoji u svakom piscu u manjoj ili većoj meri. Taj takmičarski impuls je pre svega izražen u takmičenju sa samim sobom, u upornom i stalnom dokazivanju da mogu sebe iznova pobeđivati, a da ta pobeda ima pečat sazrevanja i napretka. Zastupljenost u antologijama je počast drugačije vrste. Saznanje da je pisac primećen od književnih autoriteta – priređivača antologija govori da trud nije bio uzaludan i predstavlja značajan podstrek za budući rad. Naročito sam ponosan na svoje prisustvo u antologiji kratkih priča za decu jer je to žanr koji se najmanje bavim.
DIOGEN: Ucesnik ste brojnih književnih festivala i pišete poeziju, prozu, književnu kritiku i drame?
Pesme sam počeo da pišem u drugom ili trećem razredu srednje škole i dosta dugo sam bio uveren da osim poezije ne mogu da pišem ništa drugo. Do svojih prvih proznih radova sam, opet, došao na čudan način preko poezije. Kada je jedna prijateljica pročitala moju prvu zbirku poezije bila je zadovoljna ali je i rekla: „Dobre su ti ove pesmice ali napiši ti roman da imam nešto da čitam celo poslepodne.“ Tako sam, zapravo, počeo da pišem prozu. Kasnije sam upisao školu za dramsko pisanje jer me je izuzetno interesovalo da svoje polje delovanja proširim i na dramski tekst, scenario za film i televizijsku dramu. Književnu kritiku sam počeo da pišem kao neko ko je imao potrebu da u crticama pokaže šta misli o određenoj knjizi. To se, kasnije, zahuktavalo i dobijalo neki konkretni oblik kojim sam, uglavnom, zadovoljan. Iako su mi proza i poezija primarni, vrlo rado napišem nešto o knjizi koja mi se dopada. Učešće na književnim festivalima je jako bitno jer se na njima uspostavlja dvostruka interakcija. Prva je između autora i publike, a druga je između samih pisaca. Sažimanjem te dve interakcije može se videti ko si, šta si i gde si.
DIOGEN: Imali ste čast i zadovoljstvo da sarađujete, Radomir Andrić,Moma Dimić, Srba Ignjatović, Mileta Aćimović - Ivkov, Matija Bećković I još niz vrhunskih imena Srpske književnosti?
Oduvek sam se trudio da komuniciram kako sa piscima iz moje i mladje generacije tako i sa potvrđenim književnim imenima. Od pomenutih ali i od još nekih drugih značajnih pisaca naučio sam da ne treba pristajati na stav da su sve priče ispričane i sve pesme ispevane i da se do originalnog izraza dolazi kroz neprestano bavljenje književnošću, a čitanje je jedan od najvažnijih segmenata te delatnosti. Dobar pisac je ujedno i posvećeni čitalac sa zavidnom kilometražom pređenog teksta.
DIOGEN: Vaši naslovi knjiga su istaknuti i povezani?
Nisam siguran koliko ima pisaca kojima ideja za delo izvire iz naslova, ali ja, svakako, pripadam toj vrsti. Ni meni samom to nije jasno do kraja ali pred početak pisanja neke knjige pomislim da treba da otvorim neku radnju, kafić, butik ili bilo šta drugo i da toj radnji treba dati neko dobro ime da bi se privukle mušterije. Tako prvo dodjem do okvira pa tek onda do ideje čime bi taj okvir trebalo popuniti. U svakom slučaju, naslov knjige mora biti integralni deo književnog dela.
DIOGEN: Sa kojom knjigom ste imali najviše uspeha?
Obzirom da sam sa romanom Boja starog zlata dobio prvu značajniju književnu nagradu, moglo bi se reći da je on, od svih mojih objavljenih knjiga, načinio najveći prodor. I još neke druge knjige bile su zapažene i dobro primljene, kao što su roman Pošast u gostinskoj sobi, zbirke poezije Neronove šibice i Prasak malih misli, kao i knjiga priča Krvni pritisak i tanga gaćice.
DIOGEN: Suština uspeha i jeste neprestana inspiracija započinjanje ispočetka?
Uspeh je mač sa dve oštrice. Očevidac sam nestajanja mnogih karijera mladih pisaca koji su, već posle prvih nagrada, nestajali da se više nikada ne bi ni pojavili. S druge strane, naročito kod onih koji su svesni svoje misije, i koji i u mulju i u blatu pronalaze izlaze do površine, uspeh je dobro čujna telefonska veza između božije naklonosti i svesti o tome da život bez uspona i padova i nije život.
DIOGEN: Pisac posle svakog uspeha ojačava vizije i ambicije?
Svaki uspeh prija, ojačava i podstiče. No, iste efekte može proizvesti i neprihvaćenost od strane čitalaca, neshvaćenost od strane kolega i ignorisanje književne kritike. Da se ne lažemo, postoje pisci koji pišu za književne nagrade i oni kojima je važnije da njihovo carstvo ideja i mašte dobije utemeljenje u tragu koji će ostaviti za sobom, a da ga neće tako lako pomesti vetrovi i kiše.
DIOGEN: Slažete li se da je " Veština biti čovek" Žil Pajo?
Od kada je sveta i veka oseća se manjak čoveka. Čovek, šta to može biti drugo nego genije života? Možda bi nam životi bili bolji, bujniji i plodotvorniji da je kroz istoriju bilo više takvih genija kao što su Mikelanđelo, Da Vinči, Mocart, Tesla, Oskar Vajld, Džon Lenon, Salvador Dali, Antonio Gaudi, Džim Morison, Bela Hamvaš, Ivo Andrić... Ali, da ih je bilo mnogostruko više možda bi nam taj jedini dosuđeni život bio mnogo dosadnija kolotečina nego što inače jeste.
DIOGEN: Kako Vas drugi predstavljaju?
Bivši poštar, sadašnji poštanski službenik i oduvek pisac u kome se čitavog života odigrava žestoka borba između činovničkog i umetničkog. Postoje poslovi od kojih se živi i poslovi za koje se živi. Za potpunu sreću su važniji oni poslovi od kojih ne možete živeti svaki dan. Nemam potpuni uvid u to kako me predstavljaju, osim u domenu opštih mesta gde sam po nekima talentovan, a po nekima drugima prgav i nezgodan ali i dalje talentovan. Imam i prijatelje ali i dostojne neprijatelje i u tom kontekstu se uvek rado setim reči Oskara Vajlda: Samo je jedna situacija gora od one kada vas svi ogovaraju – kada vas uopšte ne ogovoraju.
O autoru...i pjesme

Rođen u Beogradu 30. Septembra 1969. Godine. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku, radio - drame, scenarije za film, pozorište i televiziju.
Do sada je objavio
Zbirke poezije:
„Benzinska draperija“ (1994.)
„ Ideolog svetlosti“ (1997.)
„Neronove šibice“ (2003.)
„Ponoćni izveštaji“ (2006.)
„Prasak malih misli“ (2009.)
Romane:
„Pošast u gostinskoj sobi“ (2002.)
„Iguanopolis“ (2005.)
„Dijalog sa horozontom“ (2008.)
„ Boja starog zlata“ (2012, nagrada Mali Nemo.)
I knjigu priča: „Krvni pritisak i tanga gaćice“ (2007.)
Radove je objavljivao u novinama i časopisima: Književna reč, Književne novine, Savremenik, Lipar, Sveske, Koraci, Borba, Znak, Polja, Naš trag, Nosorog, Krug severa, Prosvjetni rad, Album, Sent, Tok, Trag, Ekerman, Kišobran, Metafora, Blogorola, Etna, Svet knjiga, Proza on lajn, Poezin, Mons aureus, Artija, Kul-tim, Balkanski književni glasnik, Književnost, Ulaznica, Bdenje, Luča, Akt, Stremljenja, Večernje novosti, Književni list, Zlatna greda, Književni pregled, Riječ, Letopis matice srpske, NIN.
Živi i radi u Beogradu, Srbija.
Do sada je objavio
Zbirke poezije:
„Benzinska draperija“ (1994.)
„ Ideolog svetlosti“ (1997.)
„Neronove šibice“ (2003.)
„Ponoćni izveštaji“ (2006.)
„Prasak malih misli“ (2009.)
Romane:
„Pošast u gostinskoj sobi“ (2002.)
„Iguanopolis“ (2005.)
„Dijalog sa horozontom“ (2008.)
„ Boja starog zlata“ (2012, nagrada Mali Nemo.)
I knjigu priča: „Krvni pritisak i tanga gaćice“ (2007.)
Radove je objavljivao u novinama i časopisima: Književna reč, Književne novine, Savremenik, Lipar, Sveske, Koraci, Borba, Znak, Polja, Naš trag, Nosorog, Krug severa, Prosvjetni rad, Album, Sent, Tok, Trag, Ekerman, Kišobran, Metafora, Blogorola, Etna, Svet knjiga, Proza on lajn, Poezin, Mons aureus, Artija, Kul-tim, Balkanski književni glasnik, Književnost, Ulaznica, Bdenje, Luča, Akt, Stremljenja, Večernje novosti, Književni list, Zlatna greda, Književni pregled, Riječ, Letopis matice srpske, NIN.
Živi i radi u Beogradu, Srbija.
![]()
|
![]()
|
Narudžba knjiga / Purchasing of the books / Bücher bestellen
.

Copyright © 2014 DIOGEN pro cultura magazine & Sabahudin Hadžialić
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić,
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić,
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina