|
NA LISTI Od 04.8.2010.g. /
LISTED SINCE August 4th, 2010 among leading European magazines:  |
All Rights Reserved
Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić, MSc Sarajevo & Bugojno, Bosnia and Herzegovina MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI... WE ARE UNIFYING DIVERSITIES |
 |
Intervju - Tatjana Debeljački vs Ana Šomlo
Intervju sa Anom Šomlo
11.9.2010.g.
Tat.: Kako ste uskladili svoj rad kao novinar, prevodilac, pisac?
Ana: Sve tri profesije sadrže istu azbuku, potrebno je samo prilično vremena da se njima bavite, što meni uvek nedostaje.
Tat.: Diplomirali ste orijentalnu filologiju i književnost na BeogradskomUniverzitetu?
Ana: Osnovni predmeti bili su arapski i turski jezik, persijska književnost, ali i francuski jezik.
Tat.: U Jerusalimu ste usavršavali arapski i hebrejski jezik?
Ana: Hebrejski jezik nije bio u programu Beogradskog univerziteta, stoga sam dobila stipendiju za postdiplomske studije na Univerzitetu u Jerusalimu, gde sam učila hebrejski i arapski jezik i književnosti.
Tat.: Bili ste predsednik Jevreja za vreme stare Jugoslavije?
Ana: Nikada nisam bila predsednik Jevreja, niti takva funkcija postoji. Bila sam predsednik Kulturne komisije Saveza jevrejskih opština Jugoslavije u Beogradu.
Tat.: Život Jevreja nekad i sad?
Ana: Odgovor zahteva studiju. Ne može se u tri reči navesti. Razlika je samo u tome što sada postoji Izrael i Jevreji imaju svoju zemlju.
Tat.: Kako ste podneli seobe?
Ana: Celog života sam se selila, od detinjstva. Rodjena sam u Negotinu. Za vreme Drugog svetskog rata u Stubiku, Malajnici, na Deli Jovanu. Posle rata u Vršci, Pančevu, Novom Sadu, Beogradu, Jerusalimu, Nataniji. Mrzim seobe i nadam se da ovde ostajem zauvek.
Tat.: Predgovor i tumačenja za knjigu “Pesma nad pesmama”, sa ilustracijama Olje Ivanjicki?
Ana: Ne razumem pitanje. Olja me je zamolila da napišem predgovor i tumačenja i ja sam to sa zadovoljstvom uradila.
Tat.: Kišovi predeli su vas vratili u sećanja na detinjstvo. Kako je to bilo i kakav je Danilo bio privatno?
Ana: Danilo Kiš bio je divan čovek, moj prijatelj, kao dečak je razmišljao o sličnim stvarima kao i ja kada sam bila dete, a rođeni smo iste godine.
Tat.: Prevodite antologije, sastavljate rečnike i bezbroj knjiga. Koja vam je najdraža?
Ana: Mislim da je najznačajnija stvar koju sam obavila Hebrejsko-srpski rečnik, na čemu sam radila desetak godina.
Tat.: Nameravate li ostati u Izraelu? Ana: Da.
Tat: U Izraelu uredjujete časopis “Most”?
Ana: Uređivala sam deset godina “Most”, ali od ove godine zajedno sa mužem Ivanom Ninićem i ćerkom Elom Krstić objavljujemo časopis “Nekad i sad”. Upravo izlazi broj pet. Sadržaj čine uglavnom teme iz oblasti kulture i književnosti. U njemu se nalaze intervjui sa izraelskim piscima, prevodi sa ivrita, jevrejske teme sa teritorije bivše Jugoslavije, informacije iz kulture; prikazi knjiga…
Tat: Zašto naziv knjige “Žuti prkos”?
Ana: Žuti prkos je poljski cvet koji je rastao i u mom dvorištu, a ja sam ga doživela kao simbol koji ne prihvata pomirenje, a uz to je i žute boje. Uostalom, ko pročita knjigu shvatiće povod naslova knjige.
Tat.: Ko je Ana Šomlo, da li je to stvarni lik?
Ana: Moj otac zvao se Miroslav Šomlo, a ja njegova kći Ana Šomlo, udato prezime – Ninić. Nema ničeg nestvarnog.
Tat.: Na čemu sada radite?
Ana: Izdavač “Pešić i sinovi” koji je objavio moju poslednju knjigu “Moj svet knjiga” tražio mi je da sakupim svoje novinske članke koji su tokom poslednjih 50 godina objavljivani u Beogradu i Izraelu, što sam učinila. Ovih dana Prvoslav Plavčić poslao mi je vrlo zanimljiv predgovor za moju buduću knjigu koja će imati naslov “Uvek ovde, ponekad tamo”. Očekujem da će se knjiga pojaviti u oktobru za beogradski Sajam knjiga.
Tat.: Hvala vam na razgovoru
Ana: Hvala vama i DIOGEN pro kultura magazinu
Bio-Biografija Ane Šomlo- Ninić
(izvor: http://elmundosefarad.wikidot.com/ana-somlo-bio-bibliografija
Ana Šomlo (Negotin, 1935) pisac, prevodilac, novinar.
Diplomirala orijentalnu filologiju i književnost na Beogradskom univerzitetu.
Boravila dve godine na studijima u Jerusalimu radi usavršavanja arapskog i hebrejskog jezika.
Od 1960. godine radila na Televiziji Beograd, prvo u Kulturnoj redakciji, zatim u "TV–Reviji", a dvadeset godina je uređivala časopis "RTV – Teorija i Praksa".
Napisala je romane "Lea Štraser" (Nezavisna izdanja Slobodana Mašića, Beograd 1980), "Kao…" (Spektar, Zagreb 1983, Prosveta, Beograd 1990), "Glasovi dijaspore" (Književne novine, Beograd, 1985), "Milenina pisma Kafki" (Književna zajednica Novog Sada, 1988), "Hazari ili obnova vizantijskog romana", razgovori sa Miloradom Pavićem (BIGZ, Beograd 1990), "Žuti prkos" ("Inđić", Beograd, 2006).
Prevela je sa hebrejskog jezika roman Aharona Apelfelda "Badenhajm 1939" (Dečje novine, Beograd 1989).
Priredila i uvodni tekst napisala za knjigu "TV Lica", portretna hronika sa fotografijama Ljubinka Kožula (RTV, Teorija i Praksa, Beograd, 1989).
Predgovor i tumačenja napisala za knjigu "Pjesma nad pjesmama", sa ilustracijama Olje Ivanjicki, (Interpress, biblioteka Megila, Beograd, 1992).
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju kratkih priča Izraela" (Bagdala, Kruševac 1995).
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju izraelske poezije i proze" (Zidne novine, Sarajevo 1995).
Međunarodno pismo: Savremena izraelska književnost, priredila Simha Kabiljo–Šutić, (delove prevela A.Š.), Književnost, 7–8/ 1998.
Dokumenti: Izrael 1948–1998, priredila Simha Kabiljo–Šutić (delove prevela A.Š.), Književnost, 9–10/ 1998.
Prevela sa hebrejskog zbirku eseja izraelskog političara Šimona Peresa "Novo Postanje" (BMG, Beograd 1999).
Prevela sa hebrejskog doktorsku disertaciju Lily Halpert Zamir "Danilo Kiš: jedna mračna odiseja" (Ateneum, Beograd 2000).
Sastavila "Hebrejsko–srpskohrvatski i srpskohrvatsko–hebrejski rečnik" (Udruženje jugoslovenskih Jevreja u Izraelu, Tel Aviv 1993).
Napisala udžbenik "Učite sami hebrejski" (Izdanje autora, Natanija 1996).
Saradnik je nekoliko enciklopedija: u Prosvetinoj "Enciklopediji" (Beograd, 1969) je pisala odrednice o izraelskoj književnosti. U "Encyclopaedia Judaica" (Keter, Jerusalim 1974) pisala je o književnicima jevrejskog porekla sa južnoslovenskog područja. U "Hrvatskom Općem leksikonu" (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1996) piše o savremenim izraelskim piscima.
Za rukopis zbirke priča "Ponovo u Jerusalimu" dobila je nagradu izraelskog Ministarstva za useljenje 1996. godine. Zbirku objavjuje Bosanska knjiga iz Sarajeva 1997. i Prosveta, Beograd 2004.
U izdanju beogradskog izdavača Miroslav izlazi zbirka priča "Iduće godine u Jerusalimu" 2000. godine.
"Antologija izraelske poezije 20. veka", izbor i prevod sa hebrejskog (Pismo br. 70, 2002).
"Četiri kamile iz pustinje", zbirka šest priča Gideona Telpaza, prevod sa hebrejskog (Pismo br. 71, 2003).
Knjiga intervjua "Biti i opstati na televiziji", Radio televizija Srbije, 2004.
Prevela "Nakit" Šulamit Lapid, Clio 2004. godine.
Knjiga "Bila sam tvoje more (prepiska Franca Kafke i Milene Jesenske)", Pešić i sinovi, Beograd, 2005. godine.
Prevela "Lavlji med – Mit o Samsonu" Davida Grosmana, Geopoetika 2006. godine.
Sastavila "Hebrejsko–srpski rečnik", Jasen, Beograd, 2007.
U izraelskim književnim časopisima Moznaim, Iton 77, Rav Kol i Jerušalajim objavljuje svoje priče na hebrejskom jeziku.
Priznanje "Kalat haor" (Laureat svetlosti) za 2005. godinu dodeljeno Ani Šomlo za dugogodišnji rad na afirmaciji izraelske književnosti u svetu.
Diplomirala orijentalnu filologiju i književnost na Beogradskom univerzitetu.
Boravila dve godine na studijima u Jerusalimu radi usavršavanja arapskog i hebrejskog jezika.
Od 1960. godine radila na Televiziji Beograd, prvo u Kulturnoj redakciji, zatim u "TV–Reviji", a dvadeset godina je uređivala časopis "RTV – Teorija i Praksa".
Napisala je romane "Lea Štraser" (Nezavisna izdanja Slobodana Mašića, Beograd 1980), "Kao…" (Spektar, Zagreb 1983, Prosveta, Beograd 1990), "Glasovi dijaspore" (Književne novine, Beograd, 1985), "Milenina pisma Kafki" (Književna zajednica Novog Sada, 1988), "Hazari ili obnova vizantijskog romana", razgovori sa Miloradom Pavićem (BIGZ, Beograd 1990), "Žuti prkos" ("Inđić", Beograd, 2006).
Prevela je sa hebrejskog jezika roman Aharona Apelfelda "Badenhajm 1939" (Dečje novine, Beograd 1989).
Priredila i uvodni tekst napisala za knjigu "TV Lica", portretna hronika sa fotografijama Ljubinka Kožula (RTV, Teorija i Praksa, Beograd, 1989).
Predgovor i tumačenja napisala za knjigu "Pjesma nad pjesmama", sa ilustracijama Olje Ivanjicki, (Interpress, biblioteka Megila, Beograd, 1992).
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju kratkih priča Izraela" (Bagdala, Kruševac 1995).
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju izraelske poezije i proze" (Zidne novine, Sarajevo 1995).
Međunarodno pismo: Savremena izraelska književnost, priredila Simha Kabiljo–Šutić, (delove prevela A.Š.), Književnost, 7–8/ 1998.
Dokumenti: Izrael 1948–1998, priredila Simha Kabiljo–Šutić (delove prevela A.Š.), Književnost, 9–10/ 1998.
Prevela sa hebrejskog zbirku eseja izraelskog političara Šimona Peresa "Novo Postanje" (BMG, Beograd 1999).
Prevela sa hebrejskog doktorsku disertaciju Lily Halpert Zamir "Danilo Kiš: jedna mračna odiseja" (Ateneum, Beograd 2000).
Sastavila "Hebrejsko–srpskohrvatski i srpskohrvatsko–hebrejski rečnik" (Udruženje jugoslovenskih Jevreja u Izraelu, Tel Aviv 1993).
Napisala udžbenik "Učite sami hebrejski" (Izdanje autora, Natanija 1996).
Saradnik je nekoliko enciklopedija: u Prosvetinoj "Enciklopediji" (Beograd, 1969) je pisala odrednice o izraelskoj književnosti. U "Encyclopaedia Judaica" (Keter, Jerusalim 1974) pisala je o književnicima jevrejskog porekla sa južnoslovenskog područja. U "Hrvatskom Općem leksikonu" (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1996) piše o savremenim izraelskim piscima.
Za rukopis zbirke priča "Ponovo u Jerusalimu" dobila je nagradu izraelskog Ministarstva za useljenje 1996. godine. Zbirku objavjuje Bosanska knjiga iz Sarajeva 1997. i Prosveta, Beograd 2004.
U izdanju beogradskog izdavača Miroslav izlazi zbirka priča "Iduće godine u Jerusalimu" 2000. godine.
"Antologija izraelske poezije 20. veka", izbor i prevod sa hebrejskog (Pismo br. 70, 2002).
"Četiri kamile iz pustinje", zbirka šest priča Gideona Telpaza, prevod sa hebrejskog (Pismo br. 71, 2003).
Knjiga intervjua "Biti i opstati na televiziji", Radio televizija Srbije, 2004.
Prevela "Nakit" Šulamit Lapid, Clio 2004. godine.
Knjiga "Bila sam tvoje more (prepiska Franca Kafke i Milene Jesenske)", Pešić i sinovi, Beograd, 2005. godine.
Prevela "Lavlji med – Mit o Samsonu" Davida Grosmana, Geopoetika 2006. godine.
Sastavila "Hebrejsko–srpski rečnik", Jasen, Beograd, 2007.
U izraelskim književnim časopisima Moznaim, Iton 77, Rav Kol i Jerušalajim objavljuje svoje priče na hebrejskom jeziku.
Priznanje "Kalat haor" (Laureat svetlosti) za 2005. godinu dodeljeno Ani Šomlo za dugogodišnji rad na afirmaciji izraelske književnosti u svetu.
.
Copyright © 2012 DIOGEN pro cultura magazine & Einhorn Verlag S. Begman, Küsnacht, Schweiz
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO magazine - Stevo Basara.
All Rights Reserved. Publisher: Einhorn Verlag S. Begman, 8700 Küsnacht, Schweiz
WWW: http://einhornswisse.weebly.com/
Contact Editorial board E-mail: [email protected]; WWW: http://sabihadzi.weebly.com/
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO magazine - Stevo Basara.
All Rights Reserved. Publisher: Einhorn Verlag S. Begman, 8700 Küsnacht, Schweiz
WWW: http://einhornswisse.weebly.com/
Contact Editorial board E-mail: [email protected]; WWW: http://sabihadzi.weebly.com/
Narudžbe/Order: [email protected]
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina