|
All Rights Reserved
Publishers and owners: Prof. Dr. and Dr. Honoris Causa Sabahudin Hadžialić and Peter Tase, MBA Whitefish Bay, WI, United States of America MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI... WE ARE UNIFYING DIVERSITIES |
Like us and recommend on X
|
DIOGEN pro kultura magazin je partner i pokrovitelj
"Književni korner",
https://knjizevni.weebly.com/
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Godina II - 2024.
11.12.2024.g.
Gost posljednjeg Književnog kornera u ovoj godini je bosanskohercegovački pjesnik, prozaist, urednik i izdavač Damir Uzunović.
Razgovor sa autorom bit će upriličen u srijedu 18. novembra u 18 sati, u Sali Vijeća mladih Općine Stari Grad Sarajevo (ul. Mula Mustafe Bašeskije 7).
Damir Uzunović, rođen 17. decembra 1965. u Sarajevu, bosanskohercegovački je književnik. Suosnivač je, zajedno sa Goranom Samardžićem, knjižare i izdavačke kuće "Buybook". Poezija i proza mu je objavljivana na engleskom, francuskom, turskom i slovenskom jeziku. Živi i radi u Sarajevu.
Objavljena proza:
- Ja sam : roman u tri knjige (2024
- Pariški maraton : knjiga pisanja : (Pariz: 21. i 22. oktobar 2023.)" (2024)
- Ja sam (2021)
- Kesten, zbirka priča (Dani, 1996)
Objavljena poezija:
- Brod s talismanom (Veselin Masleša, 1992)
- Mađioničar (Svjetlost, 1995)
- Ljudi i ptice (Space Production, 2005)
Nagrade:
- Druga nagrada FOD BiH za knjigu priča KESTEN
- Prva nagrada Večernjih novina za priču DORUŠA
- Druga nagrada NiP Ljiljan za priču SAN JEDNOG FRANJEVCA
- Godišnje nagrade Društva pisaca. 2023
- Dobitnik pete Književne nagrade Fric za roman 'Ja sam', (2022)
Domaćin razgovora je Goran Vrhunc
Dizajn plakata: Vikkidesign
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
21.11.2024.g.
Književni korner vas poziva na promociju prve knjige poezije zeničkog autora Kenan Kundalića "Nedostojanstvenost smrti" u srijedu 27. novembra u 18 časova u Caffe CB Centralna biblioteka (ulaz JU BKC KS).
Pored Kenana Kundalića prisutnima će se predstaviti i Nermin Ormanović ispred izdavačke kuće Pendulum koja je objavila Kenanovu knjigu.
Kenan Kundalić je rođen u Zenici 22. marta 1991. godine.
Objavljivao je pjesme u školskom listu "Mostovi mladosti".
Nastupao na pjesničkim večerima širom Bosne i Hercegovine i u regiji. Učesnik na 54. Sarajevskim danima poezije kao mladi pjesnik. Uvršten u nekoliko zbornika poezije. Osvojio treće mjesto na konkursu za dodjelu knjževne nagrade Mak Dizdar 2017. godine.
Bio je jedan je od radio-voditelja na prvom community radiju „Active“, za koji je pisao i autorske članke na web stranici. Dio je redakcije koja stoji iza fanzina „Liberte“.
Objavio zbirku poezije „Nedostojanstvenost smrti“ (2024).
Moderator promocije je Goran Vrhunc.
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin.
21.11.2024.g.
Intervju za Al Jazeeru
klik na fotku dole...
08.11.2024.
Gost 34. Književnog kornera je pjesnik, prozaista, književni kritičar, esejista, antologičar, izdavač, predsjednik Bošnjačkog društva pisaca Almir Zalihić.
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
* * *
Almir Zalihić,pjesnik, prozaista, književni kritičar, esejista i antologičar (Mostar 01.01.1960.) Poeziju prozu i esejistiku objavljuje od 1980. godine u eminentnim časopisima za književnost i kulturu na prostoru ex YU.
Njegovi književni radovi prevođeni su na engleski, njemački, ruski, italijanski, francuski, švedski, arapski, slovenački, albanski i turski jezik.
Zastupljen je u brojnim bosanskohercegovačkim i balkanskim antologijama i književnim hrestomatijama.
Dobitnik je desetak nagrada za književni i urednički rad.
Bio je jedan od osnivača i odgovorni urednik časopisa za književnost “MAK”. Glavni i odgovorni urednik magazina “Bosna-Sandžak Sandžak-Bosna”. Glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i kulturu “ŽIVOT”. Glavni i odgovorni urednik IK “Zalihica”, urednik Agencije za izdavanje i prodaju knjiga “KNJIGOLJUBAC”. Aktualni je urednik časopisa za književnu praksu “Subjekt”.
Član je Bošnjačkog društva pisaca, Društva pisaca BiH i Društva novinara BiH.
Objavljene knjige poezije:
- Raseljeno lice (1993)
- Raseljeno lice i druge pjesme (1994)
- Raseljeno lice i drukčije pjesme (2000)
- Rječnik sumnji (2005. /II izdanje 2006.; III izdanje2009.)
- Polovina pređašnjeg svijeta (2010)
- Lucida Calligaphy ( 2011)
- El ultimo suspiro del moro (2011)
- Camera obscura (2012)
- Kruna svega srušenoga (2020)
- Slaganje vremena (2024).
Objavljene knjige proze:
- Suhi žig (1989)
- Sasvim obična smrt (2002)
- Imaju li zvijezde domovinu (2007)
- Tuga je golub u bijelom (2020).
Objavljene knjige za djecu:
- Porodični album (2003)
- Pearl Medicine (na engleskom jeziku 2017)
- Biser lijek (2019)
- Fabrika snova (2021).
Objavljene knjige kritika i eseja:
- Pogled iznutra (1999)
- Poetika razdešenih detalja Amira Brke (2017. /II izdanje2018.)
- Iskorak iz muka (2020)
- Iskorak iz muka 2 (2021)
- Pogled iznutra iznova (2022)
Objavljene antologije:
- Antologija savremene književnosti Bošnjaka iz Sandžaka (zajedno s Nurom Sadikovićem) (1998)
- Antologija savremene poezije Bošnjaka iz Sandžaka (2000. /II izdanje 2001.; III izdanje 2003.; IV izdanje 2004.)
- Gospodari balansiranja – antologija savremene proze Bošnjaka iz Sandžaka (2006).
- Antologija savremene poezije Bošnjaka iz Sandžaka (izbor i eseji novo izmjenjeno i dopunjeno izdanje BUKS Novi Pazar BDP Sarajevo (2024).
Objavljeni udžbenici:
- Čitanka za 6. Razred osnovne škole (zajedno sa ŽeljkomGrahovcem) (2003 II izdanje 2004 III izdanje 2005).
06.11.2024.
Gost 33. Književnog kornera je MIRZA HERCO.
Rođen 1980. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Brezi (Bosna i Hercegovina), gdje i danas živi i radi kao srednjoškolski profesor. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Objavljivao kratke priče i poeziju u regionalnim časopisima i književnim portalima (Biserje, Booke.hr, Književne vertikale, Avlija, Fragment, Dunjalučar, Strane, Čovjek-časopis).
Objavljivao tekstove iz obrazovne tematike u magazinu „Školegijum“ i na portalu Mreža mira.
Objavio zbirku priča Halt! Halt! (Dobra knjiga, 2023)
Zastupljen u zbornicima „Rukopisi 30“, „Sloboda“ i „Kad progovori tišina“.
Dobitnik nekoliko nagrada za najbolju kratku priču u regionu i za najbolji neobjavljeni rukopis.
Živi i radi u Brezi.
"Sve mi više izgleda, kada pišem, da to nije čin kreativnosti. Osjećam kao da kopiram, kradem, dio stvarnosti, dio nečijeg odživljenog života, pa i svoga vlastitoga i smještam je u tekst. Nikakav stvaralački ponos ne osjećam dok to radim, naprotiv. Ni ljubav kakvu osjećaju roditelji prema svojim potomcima („Pesme moje, moja siročadi…“ i slična patetisanja). Čak osjećam i neku dozu samoprijezira dok pišem. Ništa ti ja tu ne stvaram, samo kradem i prerađujem. To je samo ono što sam čuo ili vidio, pa mi se učinilo zgodnim za pakovanje u tekst.
Kakva crna kreativnost?!"
(MIrza Herco "Sijeno za Radovana")
Domaćin razgovora 06.11.2024.g. je Goran Vrhunc.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin.
15.10.2024.
Gost 32. Književnog kornera je savremeni, višestruko nagrađivani prozni i dramski pisac Edin Krehić.
Rođen je 14. jula 1973. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, gdje je diplomirao na Fakultetu političkih nauka. Objavio je romane: "Koferaši – olujni pjev", ‘Znaš li Nunu Montiljo?’, ‘Nisam te se nagledao’ , ‘Jednog dana doći ću, oče’, ‘Čuvaj se’.
Saradnik je na scenariju igrane serije ‘Tender’, prva i druga sezona (2022/2023.) godine, te treća i četvrta sezona (2023/2024.)
Po njegovom tekstu komponovano je muzičko djelo, simfonijska poema 'Fatima', u izvedbi Sarajevske filharmonije. Praizvedba je upriličena 2020. godine u Sarajevu. Njegov scenaristički prvijenac, kratki igrani film „Ludwig von Sarajevo“, dobio je treću nagradu na međunarodnom Film festivalu za ljudska prava „Human district“ u Beogradu 2017. godine.
Dobitnik je „Plakete Ajvatovice“ za roman ‘Jednog dana doći ću, oče’, 2014. godine. Za pripovijetku „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“ osvojio je drugu nagradu 2010. na kulturno-književnoj manifestaciji „Susreti Zija Dizdarević“ u BiH. Pripovijetka je objavljena u knjizi „Godišnjak 26“. Druga nagrada za radio dramu „Breaking News“ uručena mu je 2009. godine na BH radiju 1.
Napisao je radio-dramu „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“, snimljenu u produkciji SARTR-a i BH Radija 1. Javno slušanje upriličeno je u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu 2015. godine. Krehićev prvijenac „Čuvaj se“ preveden je na arapski jezik i objavljen u Dubaiju 2013. godine.
Objavio je veliki broj komentara, reportaža i blogova. Osim sa Balkana, kao novinar izvještavao je iz SAD-a, Kuvajta, Katara, Egipta, Njemačke, Austrije, Francuske, Švicarske...
Živi u Sarajevu i član je P.E.N. Centra BiH.
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
04.10.2024
Pozivamo Vas u JU "Collegium artisticum" Sarajevo u srijedu 9. oktobra sa početkom u 18 časova gdje će biti upriličeno malo drugačije književno veče. Naš gost je Narcis Saračević.
Sa Narcisom razgovaramo o digitalizaciji, kulturi čitanja i pisanja, bibliotekarstvu kao životnom pozivu, o sarajevskom žargonu i mnogim drugim temama.
O autoru:
Narcis Saračević rođen je 1973. godine u Sarajevu. Završio studij Komparativne književnosti i bibliotekarstva te postdiplomski studij Književnohistorijskih nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 2000. godine zaposlen u JU Biblioteka Sarajeva gdje obavlja poslove voditelja Službe za informacijsku djelatnost i digitalizaciju, a od 2007. radi i na programiranju i održavanju mrežnih stranica, baza podataka i informacionih sistema.
Za doprinos razvoju bibliotekarstva i informacijskih nauka dobitnik nagrade Fondacije/Zaklade “Kemal Bakaršić” (2017).
Godine 2019. unaprijeđen u više stručno zvanje “Viši bibliotekar”, a 2023. u najviše stručno zvanje “Biblioteči savjetnik” (Bibliotečki savjet NUB BiH / Komisija za viša stručna zvanja).
Član Društva bibliotekara Federacije Bosne i Hercegovine; član Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa; član P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.
Objavio je monografije :
-(2017) Internet-književnost. Književni tekstovi u hipermedijalnom sistemu, University Press, Sarajevo.
-(2016) Knjigom o Sarajevu. Bibliografija publikacija o Sarajevu 1880-2015, Biblioteka Sarajeva, Sarajevo.
-(2012) Rječnik sarajevskog žargona. Prerađeno i prošireno izdanje, [autor], Sarajevo.
-(2008) 60 godina Biblioteke grada Sarajeva (monografija), Biblioteka grada Sarajeva, Sarajevo.
- (2003, 2004, 2007) Rječnik sarajevskog žargona. Prilog leksikografiji bosanskoga jezika, Vrijeme, Zenica, te mnoge stručne radove i eseje iz oblasti književnosti, sociolingvistike i bibliotečkih/ informacijskih nauka.
Domaćin razgovora je Goran Vrhunc.
DIzajn plakat: Vikki design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
Dobro nam došli
26.09.2024
Književni korner Vas poziva na promociju nove knjige poezije bosanskohercegovačkog pjesnika Anesa Oručevića, Dinamika cvjetanja koja će se održati u Cafe centralna bibioteka koji se nalazi na adresi Branilaca Sarajeva br. 24 (ulaz u JU Bosanski kulturni centar KS) u ponedjeljak, 30.09.2024.g. sa početkom u 18:00 sati.
Promotor knjige zajedno sa autorom je Ivan Vrljić.,a moderator je Goran Vrhunc.
O autoru:
Anes Oručević, rođen je u Mostaru 1979. godine.
Objavio svoj prvijenac „Slijepi Putnik” 2009. godine. Zastupljen u zborniku ra dova „Kapija istoka i zapada” objavljenog u okviru IV Novosarajevskih
književnih susreta (2010), kao i u više međunarodnih zbirki poezije „Valentinovo” i „More na dlanu” i antologijama u izdanju KULTura sNOVA.
Zbirku „Dotaknuti stihom 10” objavio u koautorstvu sa 9 pesnika i pesnikinja (KULTura sNOVA, Zagreb, 2013). Objavljivane su mu pesme na portalu za književnost http://www.xn--knjievnost-7jc.org/, kao i u eminentnim časopisima za kulturu i književnim časopisima „Motrišta”, „Riječ”, „Osvit” i „Most”, te drugim godišnjacima na teritoriji BiH, Hrvatske i Slovenije.
Zabilježio je nastupe na više međunarodnih festivala u zemlji i inostranstvu, između ostalih na festivalu „Poetsko ćoše na Vrbasu” u Banjaluci, Petom međunarodnom festivalu knjige „Dani prijatelja knjige” u Rijeci, Prvom međunarodnom karavanu pjesnika „Zagreb–Ogulin–Opatija” u organizaciji KULTura sNOVA iz Zagreba, festivalu „Exposito Ljubljana–Rajvosa” (2013); stalni učesnik međunarodne manifestacije Neretvanjske vedrine, itd. Poezija mu je prevođena na slovenački, turski i engleski jezik.
Zabilježio je saradnju sa nekolicinom muzičara kao autor pesama.
Jedan je od 35 osnivača „Književnog kluba Mostar”. Član udruženja „Planet Poezija” iz Sarajeva.
U pripremi su mu dve zbirke poezije.
Danas radi, životari u Mostaru i ponekada se omakne i napiše nekoliko stihova ili ispriča nešto papiru.
Kamen
Pitaše kamen
zašto tvrd
šutnjom zbori?
I kamen im odgovori
– Bolje nisam
mogô izabrati
Smjelije je otšutjeti
no sa svakakvim
besjedu zapodjenuti.
(Dinamika cvjetanja, 2024)
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
24.09.2024.
Kjiževni korner br. 30 - Edin Salčinović
U srijedu, 25. septembra u Centralnom odjeljenju JU Biblioteka Sarajeva, ul. Mis Irbina br. 4 bit će upriličen razgovor sa književnikom, kritičarem i dugogodišnjim uredniko kulture u dnevnom listu Oslobođenje, Edinom Salčinovićem.
Edin Salčinović rođen je 1988 godine u Sarajevu a odrastao je u Brezi. Studirao je Književnosti naroda BiH i Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivača književnog časopisa (sic!). Objavljivao je pripovijetke, književne kritike i oglede iz poetike romana. Objavio je prvu zbirku fikcije „Bespotreban čovjek“ u izdanju IK Vrijeme 2022. godine.
Sve ovo je rezlog da sa Edinom razgovaramo o odnosu i međusobnoj
isprepletenosti ova njegova tri poziva, ali i o umjetnosti uopšte, društvu, o tome ima li smisla bavljenje umjetnošću.
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: diogen pro kultura magazin
Više o književnom korneru na:
- https://knjizevni.weebly.com/
- https://www.facebook.com/KnjizKor
09.09.2024.
Nakon ljetne stanke Kniževni korner nastavlja sa radom.
Čast nam je ugostiti bosanskohercegovačku književnicu Jagodu Iličić. Razgovor sa književnicom održat će se po prvi pun u Dječijoj kući Grbavica (bivši Boško Buha), 11. septembra 2024. godine od 18 sati.
JAGODA ILIČIĆ rođena je 23. septembra 1972. u Brezama kod Tuzle. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
Autorica brojnih knjiga za djecu i odrasle.
Dobitnica je književnih nagrada Zija Dizdarević, Nagrada Društva pisaca BiH, Mali princ, Krešimir Šego, Stablo nasred svijeta, nagrade za najbolju priču u Bosanskoj Krupi, Vitezu, Tešnju, Mostaru.
Autorica je i voditeljica ciklusa tv emisija za djecu pod nazivom Put kroz Liliput.
Autorica je čitanki za osnovnu školu.
U Tuzli je osnovala i vodi dječji književni klub Knjigolina i prijatelji. U timu je suradnika dječjeg časopisa Cvitak.
Nominirana je za prestižnu svjetsku nagradu Astrid Lindgren kao predstavnica Bosne i Hercegovine.
Pored književnog rada bila je autorica i voditeljica ciklusa TV-emisija za djecu Put kroz Liliput snimljenih 2013. godine, kao i radioemisija Mašta može svašta i Priča za laku noć
u periodu od 1995. do 1996. godine.
Članica je P.E.N. Centra u BiH i predsjednica Društva pisaca BiH.
Epitaf
Dolaze vremena
u kojima se neće znati
što smo.
Kupovat ćemo srca po kioscima
i umetati ih u nas,
kad se sami od sebe
budemo rađali.
Treba pamtiti
dok postoje
zelen list
i kap vode,
klesati u kamen
neka se zna,
da nije uvijek tako bilo.
Domaćin razgovora je Goran Vrhunc.
Plakat: Vikki design
Pokrovitelj: Diogen Pro Kultura magazin
15.07.2024
Povodom 30. godišnjice od šahovskog remija između Marka Vešovića i Garija Kasparova (meč je bio jedan od 20 Kasparovih simultanski sa građanima Sarajeva 1994. godine), Književni korner i BKC Sarajevo organizuju druženje uz poeziju i šah.
Čitati će se (ne samo Markova) poezija, na nekoliko stolova igrati brzopotezni šah, a kao dio ovog događaja biće postavljena i prigodna instalacija.
Napominjemo da je čitanje poezije slobodno za sve prisutne, kao i igranje šaha.
Učestvuju: Enver Kazaz, Asmir Kujović, Lejla Ćehajić, Ermina Ribić, Dejan Tešić, Admir Džanko, Vildana Bratić i Senka Kreso. Program će moderirati Goran Vrhunc i Elvis Ljajić.
Čitati će se (ne samo Markova) poezija, na nekoliko stolova igrati brzopotezni šah, a kao dio ovog događaja biće postavljena i prigodna instalacija.
Napominjemo da je čitanje poezije slobodno za sve prisutne, kao i igranje šaha.
Učestvuju: Enver Kazaz, Asmir Kujović, Lejla Ćehajić, Ermina Ribić, Dejan Tešić, Admir Džanko, Vildana Bratić i Senka Kreso. Program će moderirati Goran Vrhunc i Elvis Ljajić.
03.07.2024.
Gost 28. Književnog kornera je Midhat Ajanović Ajan.
Midhat Ajanović Ajan (Sarajevo, 1959) je profesor, pisac, karikaturist, filmski autor i teoretičar. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Studiju za crtani film Zagreb filma.
Između 1983. i 1994. intenzivno se bavio publicistikom, bio urednik kulturne rubrike sedmičnika Naši dani i Nedjelja kao i član redakcije filmskog časopisa Sineast, te stalni suradnik dnevnika Vjesnik, Zagreb, Oslobođenje, Sarajevo i Borba, Beograd. Paralelno s tim bavio se filmom, karikaturom, stripom, esejistikom i književnošću.
Od 1994. živi u Geteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje historiju, teoriju i estetku filma i animacije na švedskim filmskim školama (trenutno na University West u Trollhättanu) dok je u periodu rada na akademiji Konstfack pored nastavnih aktivnosti bio i urednik časopisa Animagi koji je izdavala ta institucija.
Sredinom devedesetih se bavio pisanjem scenarija za nekoliko mainstream strip-serijala.
Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika, radio je kao organizator i umjetnički direktor na brojnim filmskim festivalima, te je bio član mnogih međunarodnih žirija.
Za svoj rad nagrađivan je na uglednim filmskim festivalima i izložbama diljem svijeta.
Član je PEN Centra u Bosni i Hercegovini.
Sa Ajanom razgovaramo u prostorijama KUD Željezničar,
Valtera Perića 16/I, od 18.00 sati.
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: @vikkidesignbih
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
Midhat Ajanović Ajan (Sarajevo, 1959) je profesor, pisac, karikaturist, filmski autor i teoretičar. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Studiju za crtani film Zagreb filma.
Između 1983. i 1994. intenzivno se bavio publicistikom, bio urednik kulturne rubrike sedmičnika Naši dani i Nedjelja kao i član redakcije filmskog časopisa Sineast, te stalni suradnik dnevnika Vjesnik, Zagreb, Oslobođenje, Sarajevo i Borba, Beograd. Paralelno s tim bavio se filmom, karikaturom, stripom, esejistikom i književnošću.
Od 1994. živi u Geteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje historiju, teoriju i estetku filma i animacije na švedskim filmskim školama (trenutno na University West u Trollhättanu) dok je u periodu rada na akademiji Konstfack pored nastavnih aktivnosti bio i urednik časopisa Animagi koji je izdavala ta institucija.
Sredinom devedesetih se bavio pisanjem scenarija za nekoliko mainstream strip-serijala.
Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika, radio je kao organizator i umjetnički direktor na brojnim filmskim festivalima, te je bio član mnogih međunarodnih žirija.
Za svoj rad nagrađivan je na uglednim filmskim festivalima i izložbama diljem svijeta.
Član je PEN Centra u Bosni i Hercegovini.
Sa Ajanom razgovaramo u prostorijama KUD Željezničar,
Valtera Perića 16/I, od 18.00 sati.
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: @vikkidesignbih
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
20.5.2024.
Književni korner, PEN Centar u Bosni i Hercegovini i Biblioteka Sarajeva
pozivaju vas na 27. po redu književni razgovor. O književnosti, pozorištu, umjetnosti i društvu razgovaramo sa dramskim i proznim piscem i profesorom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Almirom Imširevićem.
Rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju. Godine 1999. na Internacionalnom festivalu MESS, inscenacija teksta "Kad bi ovo bila predstava..." (režija Aleš Kurt) nagrađena je "Zlatnom maskom" Oslobođenja.
Drama je uvrštena u Antologiju BH drame XX vijeka. Svojim radovima Imširević se predstavio publici u Splitu, Ferney-Voltaireu, Lozani, Bonnu, Ljubljani i Beogradu. Autor je drama: "Kad bi ovo bila predstava...", "Balkanski đavo Sram", "Playback Sevdalinka", "Circus inferno", "Po istinitoj priči","Mousefuckers", "Kad bi ovo bio
film..." i "Jedan je Muhamed Ali". Bio je jedan od scenarista TV serije "Crna hronika", a napisao je i nekoliko epizoda serije "Viza za budućnost". Drama "Balkanski đavo Sram", godine 2007., uvrštena je u francusku antologiju evropske drame "De Pinter a Muller" (Michel Corvin). Godine 2011. objavio je i prvu knjigu priča - "STRANA 212" (Izdavač OMNIBUS), a 2020. i knjigu "Najljepši od svih svjetova" (NOMAD). Godine 2023., u izdanju Buybooka, objavljuje roman "Zlatni
geler".
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: @vikkidesignbih
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
pozivaju vas na 27. po redu književni razgovor. O književnosti, pozorištu, umjetnosti i društvu razgovaramo sa dramskim i proznim piscem i profesorom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Almirom Imširevićem.
Rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju. Godine 1999. na Internacionalnom festivalu MESS, inscenacija teksta "Kad bi ovo bila predstava..." (režija Aleš Kurt) nagrađena je "Zlatnom maskom" Oslobođenja.
Drama je uvrštena u Antologiju BH drame XX vijeka. Svojim radovima Imširević se predstavio publici u Splitu, Ferney-Voltaireu, Lozani, Bonnu, Ljubljani i Beogradu. Autor je drama: "Kad bi ovo bila predstava...", "Balkanski đavo Sram", "Playback Sevdalinka", "Circus inferno", "Po istinitoj priči","Mousefuckers", "Kad bi ovo bio
film..." i "Jedan je Muhamed Ali". Bio je jedan od scenarista TV serije "Crna hronika", a napisao je i nekoliko epizoda serije "Viza za budućnost". Drama "Balkanski đavo Sram", godine 2007., uvrštena je u francusku antologiju evropske drame "De Pinter a Muller" (Michel Corvin). Godine 2011. objavio je i prvu knjigu priča - "STRANA 212" (Izdavač OMNIBUS), a 2020. i knjigu "Najljepši od svih svjetova" (NOMAD). Godine 2023., u izdanju Buybooka, objavljuje roman "Zlatni
geler".
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: @vikkidesignbih
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
06.05.2024.
U sklopu Dana Kantona Sarajevo, Književni korner u suradnji sa JU Biblioteka Sarajevo i P.E.N. centrom u BiH pozivaju vas na 26. književni razgovor koji će se održati 9. maja 2024. godine u Multimedijalnom centru MAK na adresi Alipašina 6a. sa početkom u 17:30 časova.
Naš gost je Ahmed Burić.
Ahmed Burić je rođen 1967. u Sarajevu. Pjesnik, prozaist, prevodilac. Objavljivao je u najvažnijim medijima Jugoistočne Evrope. Tekstovi su mu prevođeni na njemački, engleski, češki, slovenački, francuski, španjolski. Objavio knjige poezije
Bog Tranzicije (2004.), Posljednje suze nafte i krvi(2010.), Maternji jezik (2014.), Vrata raja (2016.), Hipertenzija (2017.), Java (Izbor, 2019.), pripovijetke Devet i po (2016.) i roman Tebi šega što se zovem Donald (2017).
Autor knjige eseja (kolumni) Od Ivana do Azize (“Ni na webu, ni na zemlji.)
Također je radio i na nekoliko projekata vezanih za filmsku industriju. Bio je autor i novinar za projekt produkcije Fama „Opsada”, dokumentarnog filma o opsadi Sarajeva snimanog 1997.godine. Uradio je scenarij za kratki film “724” u režiji Dine Mustafića (1998). Bio je i jedan od producenata na dokumentarnom filmu “Krišćani Istoka, Muslimani Zapada”, Jacques Debsa i Mesuta Tufan. Surađivao je i na dokumentarnom filmu "Slike sa ugla” Jasmile Žbanić.
Sa Damirom Imamovićem snimio je spoken word album "Sin pustinje" 2021. godine.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin
16.4.2024.
Pozivamo Vas na dvadeset peti po redu Književni korner, koji će se održati u srijedu (17. april 2024.) u prostorijama KUD Željezničar (Valtera Perića 16).
Ovoga puta razgovarat ćemo sa Amilom Kahrović-Posavljak.
Radila je kao novinarka u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje i u političkom magazinu BH Dani te kao kolumnistica na mostarskom portalu tacno.net, a pisala je kolumne i za zagrebački portal autograf.hr.
Dobitnica je nagrade Mak Dizdar za zbirku pjesama Koščice 2016. godine.
Njen prvi roman Smrtova djeca objavljen je 2017. godine u Buybooku, a 2018. godine u Književnoj radionici Rašić (Beograd). Ocijenjen je jednim od najboljih poslijeratnih proznih ostvarenja, a prikaze i recenzije su dali najznačajniji književnici i javne ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Za Smrtovu djecu je 2018. godine dobila nagraduExcellence in Literature (USA).
Njen drugi roman Izvedeni iz kičmi objavljen je 2020. godine u izdanjima Buybooka (BiH) i Književne radionice Rašić (Srbija).
Njen treći roman Škriptaji kože objavljen je 2023. u Buybooku (Sarajevo).
Domaćin razgovora je Elvis Ljajić.
Dizajn plakata: vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro cultura magazin
26.3.2024.
U srijedu 3. aprila u 17:30 sati u prostorijama KUD Željezničar na adresi Valtera Perića br. 16 ugostiti ćemo bosanskohercegovačku književnicu Amelu Mustafić.
Rođena je u Srebrenici 1994. godine.
Diplomirala i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i bosanski, hrvatski i srpski jezik. Objavila je knjige poezije "Umiranje djetinjstva" i "Umiranje imena".
Poezija joj je prevođena na engleski, italijanski, makedonski i romski jezik, a stihovi su joj prisutni u dokumentarnom filmu „Oživjeli“, te u Pravopisu bosanskoga jezika. Zastupljena je u književnim časopisima, zbornicima i antologijama.
Godine 2023. izdala je zbirku poezije “Mostovi i praznine”.
UMIRANJE IMENA
(Ivani P.)
Ona se zove Ana.
Nas dvije krišom kopamo nebo,
u nadi da ćemo otići na bolji svijet,
i tamo, same birati imena
poput onih: žuta, crvena, plava...
i sva ta imena pisaćemo malim slovom.
Zašto imena pisati velikim slovom
a sreću, sigurnost, djetinjstvo i ljubav – malim?
Reče mi da njen otac psuje imena
poput ovog koje je moje,
a njena majka kaže da se Fatimom
ne može zvati njene kćerke drugarica.
I tako, otkrivajući svoju tajnu
otkrivala je i moju.
Pitala sam je
misli li da su njeni roditelji loši,
ili ipak moji.
Neodgovoreni odgovor
hranio je stid u nama.
I reče mi:
“Obećaj mi da nećeš odrasti
sve dok traje naše kopanje neba!“
I odmah iskopasmo u zemlji rupu
da imena prvo zaboravimo.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj:
Diogen pro kultura magazin
23. Književni korner
Sabahudin Hadžialić,
Prof. Dr. & Dr. Honoris Causa
„Pisci trebaju i moraju biti kulturni atašei u ambasadama BiH u svijetu.“
Gost 23. Književnog kornera bio je Sabahudin Hadžialić.
Domaćin razgovora bio je Goran Vrhunc koji je predstavio gosta pročitavši crtice iz njegove
biografije, a prije početka oficijelnog dijela nekim prisutnim su kao iznanađenje poklonjenje
knjige koje su se nalazile ispod mjesta na kojem su sjedili.
Sa Sabahudinom smo se dotakli svih mogućih tema, od politike, kulture, nauke pa sve do
njegovog autorskog rada.
Britak, transparentan i neprikosnoven u svojim stavovima i u razgovoru je rekao da se „stanje
u kulturi i obrazovanju može promijeniti samo ako struka, ljudi sa priznatim naučnim
radovima i citatima, ljudi od nauke budu odučivali o tome.“ Također, ponovio je svoj stav od
prije dvadeset godina kada je rekao da „pisci trebaju i moraju biti kulturni atašei u
ambasadama BiH u svijetu.“
Podvućena je paralela između Litvanije, Italije, Indije, Poljske, u kojima je Sabahudin
predavao, u ophođenju prema piscima, pjesnicima naročito sa stanjem u Bosni i
Hercegovini. Utvrdili smo da je ogromna je razlika u doživljaju sebe kad te niko ne pita ko si i
odakle si i da se nauka i znanje svuda poštuju.
Razgovoru su se priključili i prisutni sa svojim promišljanjima o piscima, kulturi pa i političkom
angažmanu i angažovanosti pisaca.
Imali smo priliku čuti nekoliko pjesama iz autorovih knjiga, kao i aforizme i kratku priču kao i
planove za budućnosti u vezi objavljivanja nastavka romana „Raskršće svjetova“.
Zahvaljujemo se svima koji su svojim dolaskom upotpunuli ovo veče.
Književni korner Tim.
10.03.2024,
U srijedu 13.3.2024. godine u prostorijama KUD Željezničar, ul. Valtera Perića broj 16 u 18 časova, naš gost bit će Sabahudin Hadžialić, Prof. Dr. & Dr. Honoris Causa
Sabahudin Hadžialić je rođen 1960. god. u Mostaru, Bosna i Hercegovina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Danas živi u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Profesor i naučni radnik, ali i pisac&pjesnik (u Statusu istaknutog umjetnika), novinar, profesor i
urednik. Napisao je 26 knjiga (poezije, proze, eseja kao i udžbenika za univerzitete u BiH i u inostranstvu) a njegov umjetnički i naučni rad je preveden na 26 svjetskih jezika i objavio je knjige u BiH, Srbiji, Francuskoj, Švajcarskoj, SAD i Italiji. Član je najvažnijih udruženja i društava književnika u BiH, Srbiji i Crnoj Gori kao i Fondacija i Asocijacija širom svijeta. Nagrađen je kao književnik u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Libanonu. Godine 1987. godine u SFRJ dobio je nagradu Majsko pero. Kao profesor je predavao i još uvijek predaje na univerzitetima u Indiji, BiH, Italiji, Litvaniji i Poljskoj dok su njegovi naučni radovi objavljeni i citirani širom svijeta. Suvlasnik online i „print on demand“ magazina DIOGEN pro kultura (USA & BiH) od 2009.g.
Autorska djela:
1. Amanet (pjesme), KDB Preporod Bugojno, 1996 (Štampa: Bosnagraf, Visoko), BiH,
2. Testament (pjesme-francuski jezik), Izdavač: Artootem (Annecy),
1998, Francuska. ISBN-13: 9782951270909.
3. Šapat u tami (pjesme), Autor, 2000.g., (Štampa: Bosnagraf, Visoko), BiH
4. Prosjaci uma (pjesme), Autor, 2003.g. (Štampa: Bosnagraf, Visoko), BiH
5. Organi(zirana)zovana anarhija (eseji), Autor, 2004.g. (Štampa:
Bosnagraf, Visoko, BiH)
6. Alter ego (pjesme), Kujundžić, Lukavac, 2006.g., BiH
7. Abecedna azbuka (proza - aforizmi, peckativi, crtice, satiričine
drame) DHIRA, Zurich, Švicarska, 2009.g.
8. Zemlja bez svijesti (priče), DHIRA, Zurich, Švicarska, 2010.g.
9. Nedovršene duše (misli i aforizmi), DHIRA, Zurich, Švicarska, 2010.g.
10. Neotkani Sizif (pjesme), DHIRA, Zurich, Švicarska, 2010.g.
11. Aforizmi (aforizmi-italijanski jezik), La stanza del Poeta, Gaeta,
Italjia, 2011.g.
12. Seven days that wrecked my world (proza-engleski jezik), Izdavač
Styles writes now, USA.
13. Die Bettler der Vernunft (pjesme – njemački jezik), Einhorn
Verlag, Zurich, Švicarska, 2012.
14. Poezija (izabrane pjesme - engleski, francuski, albanski, španski
i italijanski jezik), Kindle, Amazon, 2012.
15. Raskršće svjetova – I dio KUTIJA ŽIVOTA (roman), MostArt, Zemun &
Beograd, Srbija, 2013.
16. „Smrtno rođenje / Mortal birth“, dvojezična E-knjiga knjiga
aforizama i misli (BHS jezik i engleski), Dhira Verlag, Švicarska,
2014.
17. „Bosnia and Herzegovina and the XXI century“ (eseji – engleski
jezik), Lulu Enterprise Inc., USA, 2014.
18. Monografija „Uvod u medije i komunikacije“ (ko-autor), Besjeda,
Banja Luka, BiH, 2015.
19. Ko-autorstvo: Jeftić, A., Hadžialić, S. (Eds.) (2015). Zbornik
radova Prvog međunarodnog simpozija “Kultura sjećanja”, USA: Diogen
pro culture. ISSN 2296- 0937 (štampa) ISSN 2296-0929 (online)
20. „South_East Europe at the edge of civilization“ (eseji-engleski
jezik), Eurasia Review, USA, 2016
21. „Introduction to social innovation“, (udžbenik, ko-autor, engleski
jezik), Mimesis International, Italija, Mart 2017.
22. „Devil's playground“, (izabrana poezija na engleskom jeziku, mart
2017.g.), Izdavač Transcendent Zero Press, Houston, Texas, USA, 2017.
23. „World As Global Sin“ (eseji-engleski jezik), Eurasia Review, USA, 2018
24. „Medijska pismenost vs. Političke manipulacije“, monografija –
univerzitetski udžbenik, Izdavač Internacionalni univerzitet Travnik, Travnik, BiH, 2018.
25. „The dictatorship of democracy or democratic dictatorship in the
new media“, knjiga - Izdavač LAMBERT Academic Publishing, (Latvia &
Germany) -Član OmniScriptum Publishing Group, Mauricijus, 2019.
26. Media Literacy and Media Ethics, the only way out” – knjiga -
studija. Izdavač: Eurasia Review (SAD)– 2019.
Više o autoru na: http://sabihadzi.weebly.com
SUDBINA BESMISLA
Sudbina zemlje
sudbina čovjeka
sudbina sudbine
valjano odjekuje
kanalima besmisla
težeći vapaju
smiraja istine
i rođenja besmisla.
Ustati, ostati, postati.
Sudbinu besmisla
pobijediti možemo
samo ako...
...Ako odjek vlastitih
sanja pretočimo u
snoviđenja sopstvenih
vizija ne prezajući da
cilj svega bude zemlja,
taj maleni odsjaj sopstvenog življenja.
Da, zemlja...
...Zemlja koja cće biti
onakva kakvom je mi
odredismo, mi što besmisao
zamijenismo smislom
vlastitog bitisanja.
Zbog nas samih.
Bosna
i
Hercegovina.
„Amanet“ 1996
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj:
Diogen pro kultura magazin
03.3.2024.
Književni korner i P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini vas pozivaju na 22. razgovor, koji će se održati u srijedu 6.3.2024. godine od 18 časova u prostorijama Vijeća Mladih Općine Stari Grad Sarajevo (Mula Mustafe Bašeskije br. 7). Naš gost je bosanskohercegovački književnik, novinar i bivši direktor Muzičkog centra Pavarotti, Elvedin Nezirović.
Rođen je 1976. godine. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji, odsjek za Bosanski jezik i književnost na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, kao i na Fakultetu humanističkih nauka, odsjek za Engleski jezik i književnost, također na Univerzitetu “Džemal Bijedić”. Živi i radi u Mostaru.
Član je P.E.N. Centra u BiH i Društva pisaca BiH.
Objavio je knjige:
- Bezdan, poezija (Društvo pisaca BiH, podružnica HNK, Mostar, 2002)
- Zvijer iz hotelske sobe, poezija ("Liber", Beograd, 2009)
- Toliko o tome, priče ("Dobra knjiga", Sarajevo, 2013)
- Boja zemlje, roman ("Laguna", Beograd, 2016)
- Propovijedanje bluesa, poezija ("Vrijeme", Zenica, 2017)
- "Deblokada grada", zbirka eseja, tekstova i kolumni, objavljena (2018.)
- Ništa lakše od umiranja 2019 ("Laguna", Beograd, 2019.)
- Ono o čemu se ne može govoriti: boja zemlje : novo poglavlje (Sarajevo; Zagreb: Buybook, 2021)
Nagrade
- Treća nagrada "Zija Dizdarević" za najbolju kratku priču (2009)
- Nagrada Izdavačke kuće "Laguna" za najbolju kratku priču (2011)
- Nagrada "Esad Eso Sadiković" za najbolju kratku priču (2013)
- Druga nagrada "Musa Ćazim Ćatić" za najbolju pjesmu (2015)
- Nagrada Centra za mir i multietničku saradnju Mostar – ''Mimar mira'', za ukupan doprinos izgradnji mira, suživota i međunacionalnog povjerenja u poslijeratnom periodu (2017)
- Stevan Sremac - nagrada za najbolji roman objavljen u Srbiji za roman "Ništa lakše od umiranja" (2020)
-Predrag Matvejević - regionalna nagrada za najbolji roman, "Ono o čemu se ne može govoriti" (2022)
- Četrnaestofebruarska nagrada Grada Mostara, (2023)
Kako i sam kaže u jednom intervjuu: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež!
BAJAM
Na dan kad se rodio moj
otac, djed je u avliji
posadio bajam. Uzeo je ašov
i iskopao rupu u travnjaku.
Potom je u nju stavio mladicu
bajama i zatrpao je.
Za maloga, rekao je, nek bude
postojan i čvrst kao
ovaj bajam.
U ratu smo mu najprije
sasjekli grane. Njegovo koščato drvo
dugo nas je grijalo.
Onda je, od debla,
stolar Fahro načinio tabut
one noći kad je ubilo oca.
Rat je stao, kao kiša.
Od bajama je ostala samo sjenka.
Dizajn plakata: @Vikki.design
Program se realizuje u saradnji sa Udruženjem Metamorfoza i Vijećem mladih Općine Stari Grad Sarajevo.
Medijski pokrovitelj: @Diogen pro kultura magazin
18.2.2024.
Književni korner i PEN centar u Bosni i Hercegovini vas pozivaju na razgovor o književnosti, koji ćemo po prvi put održati u prostoru Multimedijalnog centra Mak (Alipašina 6a, Sarajevo). Gost XXI Književnog kornera je bosanskohercegovački pisac i profesor Almir Bašović.
Rođen je 1971. godine u Sarajevu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje kao redovni profesor predaje na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske znanosti. Stalni je suradnik na ASU Sarajevo.
Autor je knjiga: Čehov i prostor, Maske dramskog subjekta, Kalemi i biljezi te Andrićev skriveni teatar.
Napisao je pet drama, objavljenih u knjizi Četiri i po drame.
Drame su mu prevođene na jedanaest jezika, a izvođene su u Sarajevu, Zenici, Beču, Brnu, Beogradu, Tuzli i Skoplju. Njegova drama Priviđenja iz srebrenog vijeka je u izboru Evropske teatarske konvencije (ETC) uvrštena među 120 najboljih suvremenih evropskih komada, a na Festivalu bh drame u Zenici proglašena je za najbolji dramski tekst. Za dramu Kreketanje je dobio nagradu na Pozorišnim igrama u Jajcu. Za knjigu Četiri i po drame dobio je nagradu Kočićevo pero.
Za svoj pedagoški i naučni rad na ASU Sarajevo dobio je nagradu Dr. Razija Lagumdžija.
Član je Društva pisaca i P. E. N. centra u BiH. Uređivao je književni časopis Život.
Design plakata: @Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro cultura magazin
15.02.2024.
Sead Vegara je filmski kritičar, scenarist i reditelj iz Sarajeva. Dvadesetak godina piše filmsku kritiku za veći broj medija u Bosni i Hercegovini i regiji, deset godina je urednik za naše područje jedinstvenog portala specijaliranog za filmsku kritiku filmofil.ba.
Prošle godine dovršio je svoj prvi kratkometražni igrani film (X-men), koji je prikazan i na XXIX Sarajevo film festivalu.
Sa Seadom ćemo razgovarati o položaju filmske kritike, o tome kako je naći se s druge strane odnosa kritičar-stvaralac, o procesu nastanka filma, stanju u domaćoj i svjetskog kinematografiji.
U sklopu razgovora prikazat ćemo i Vegarin prvijenac, nakon čega ćemo razgovarati o filmu.
Sa Vegarom ćemo razgovarati na novoj lokaciji, Mula Mustafe Bašeskije br. 7, -1 sprat - Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo.
Design plakata: @vikki.design
Realizaciju događaja pomogli Vijeće mladih općine Stari Grad Sarajevo i Udruženja Metamorfoza.
Medijski pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin.
Prstenasta noć poezije
Zadnjeg januarskog dana gošća jubilarnog dvadesetog Književnog kornera, u KUD Željezničar, bila je spisateljica Jasmina Hanjalić
Zima je pokazala svoje zube, ali to nije spriječilo ljubitelje pisane riječi da prisustvuju ovoj večeri.
Domaćin Goran Vrhunc otvorio je događaj čitanjem kratkih crtica iz biografija nekih svjetskih pjesnika koji su bili ujedno i medicinski radnici koristeći ih kao poveznicu za predstavljanje biografije i bibliogafije Jasmine Hanjalić koja je i sama medicinski radnik na prvoj liniji „fronta“ u hitnoj pomoći.
Nakon pročitane pjesme „Nenaučeni da volimo sebe“ koju je pročitao domaćin večeri, razgovor sa Jasminom je mogao početi. Saznali smo kako je biti u hitnoj pomoći u stalnoj žurbi, pod pritiskom, stresom i svim onim čemu svjedoče na licu mjesta i baviti se književnošću. Između Filozofskog fakulteta i Medicine odlučila se za Medicinu i to je Jasminim životni poziv. Taj poziv ni malo joj nije smetao da objavi šest knjiga, uređuje vlastitu stranicu Književni kutak, čita, piše kritike i prikaze. Kako kaže u razgovoru malo spava, a nespavanje koristi za kreaciju. Nakon prvog dijela razgovora slušali smo poeziju iz knjige „Otpusti noja i druge ptice“ objavljene 2017. godine u IK Planjax.
Prije Jasmininog čitanja novije poezije ragovarali smo o njenom odnosu sa prozom i poezijom kao i dramom. Napisala je tri knjige kratkih priča pa joj proza nije nepoznanica i dobro vlada kratkom formom. Dramu smatra ozbiljnim i dugotrajnim procesom. Poezija je ipak, njena najdraža forma.
Za sami kraj saznali smo kako je nastala knjiga „Prsten i jabuka – Fiktivna biografija Umihane Čuvidine“ (SPKD Prosvjeta i BZK Preporod, 2022.) jer je poznato jako malo informacija o Umihani Čuvidini. Saznali smo kako je tekao cijeli proces stvaranja i da je to bio veliki izazov koji je zahtijevao vrijeme, istraživanje, čtanje.
Književni korner se zahvaljuje svima koji su prisustvovali ovoj večeri, posebno Halid Kuburovic neumornom pratitelju kulturnih dešavanja u našem gradu, na fotografijama.
Najavljujemo 21. Književni korner koji će se održati u srijedu 21. februara u 18 sati u kojem će Elvisov gost biti Almir Bašović, bosanskohercegovački književnik i profesor.
Najava - 31.1.2024.
Gost dvadesetog (20) Književnog kornera, koji će se održati u srijedu 31.1.2024. godine u 18 časova na našoj stalnoj adresi ul. Valtera Perića 16, je Jasmina Hanjalić. Iako po profesiji ljekar, Jasmina Hanjalić se bavi i književnim stvaralaštvom.
Rođena je 1963. u Peći. Osnovnu školu, III gimnaziju i Medicinski fakultet završila u Sarajevu, gdje i danas živi i radi kao doktor medicine.
Piše poeziju, kratke priče, prikaze i recenzije. Zastupljena je u velikom broju književnik zbornika. Takođe, dobitnik je i brojnih književnih nagrada. Urednik je veoma čitanog književnog bloga "Književni Kutak". Na ovom književnom portalu koji je sama pokrenula i koji uređuje, Jasmina Hanjalić je do sada objavila oko 700 članaka koji se bave novostima iz kulture, a prije svega književnosti. Predstavljeni su svi značajni, ali i manje poznati autori iz nekadašnjeg jugoslovenskog područja, ali i svjetskog.
Izdala je knjige:
- Sve u jednom jedno u svemu, poezija, (VAT,2011)
- Skamenjeni, kratke priče, (ZALIHICA, 2013)
- Priče u bijelom, kratke priče, (Dobra knjiga, 2014)
- Otpusti noja i druge ptice, poezija (Planjax, 2017)
- Kroz klisure, kratke priče, (2020)
- Prsten i jabuka – Fiktivna biografija Umihane Čuvidine (SPKD Prosvjeta i BZK Preporod, 2022.)
Književne tekstove objavila je u književnim štampanim i elektronskim časopsima BIH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bugarske: Odjek, Prozaonline, Poezin, Knjigomat, Balkanski književni glasnik, Žikišon, Diogen, Avangrad, Motrišta, Bosanska vila, Poeta, Fojnička škrinja, Riječ, Almanah, Šipak, Koraci, Marulić, Književnik, Republika poezije, Orion, Alia Mundi...
NENAUČENI DA VOLIMO SEBE
čaši kupljenoj na pijaci u pola cijene
kinezi nisu predvidjeli dimenziju
slušanja ispovjesti i analizu frustacija
mudri znaju sve zavisi od nas
pozitivno misliti i u sebe vjerovati
lakovjerni će iskazati žaljenje
zatezati nabore jastuka nije novo
kao ni precizno crtati iluziju
vodopada ispod jeftinog tuša
prenosimo navike u nove prostorije
nemamo snage mijenjati namještaj
rasklapamo potrošeni krevet
liježemo u njega bez imalo dvojbe
makar zaudaraju užegle obmane
unatoč pranju s mnogo rasute vode
nisu nas naučili da volimo sebe
Jasmina Hanjalić
Domaćin ove večeri je Goran Vrhunc.
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski pokrovitelj: Diogen pro cultura magazin
http://www.diogenpro.com/
17.01.2024. Link...
https://meet.google.com/ffa-cxju-fnx
15.01.2024.
Prvi online a ukupno devetnaesti Književni korner planiran je za srijedu, 17. januara 2024. godine u 19 sati.
Naš prvi online gost je Zoran Žmirić, riječki pisac, muzičar i fotograf, sa kojim ćemo razgovarati o njegovom putu u književnost, odnosu književnosti i muzike, sličnostima fotografisanja i pisanja i ko zna čemu još.
Biografiju gosta možete pogledati na linku koji slijedi https://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_%C5%BDmiri%C4%87
Formalni domaćin razgovora je Elvis Ljajić, ali će i ovaj Korner biti mjesto na kojem ćemo svi aktivno razgovarati, postavljati pitanja, davati komentare u bilo kojem trenutku razgovora - kao i na svim do sad održanim Kornerima.
Link za ovaj razgovor će biti aktivan od 19.00h
---------
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski partner i pokrovitelj: Diogen pro kultura magazin http://www.diogenpro.com/
12.01.2024.
Minus koji je okovao naše ulice nije spriječio mnogobrojne ljubitelje satire i aforizama da sinoć u prostorijama ŽKUD "Željezničar" uživaju u obilježavanju Svjetskog dana smijeha. Domaćini Elvis Ljajić i Goran Vrhunc pozdravoli su prisutne i u kratkim crtama predstavili projekat Književni korner PLUS, i objasnili zašto Svjetski dan smijeha.
Specijalni gosti u programu Književni korner PLUS bili su Ratko Orozović i Rasim Pršte koji su na sebi svojstvene načine govorili aforizme, anegdote o prijateljstvu, ljubavi, prirodi, politici.
Aforizmi i anegdote naših gostiju iscrtavali su osmijehe prisutnih, a nakon završenog glavnog programa uslijedio je "otvoreni mikrofon" pa se sceni pridružio Rezak Hukanović koji je izrecitovao pjesmu Mike Antića "Balada". Priliku da doprinese Svjetskom danu smijeha imala je i publika pa je Sead Vegara ispričao nekoliko viceva dok je Šefik Daupović, na prozivku domaćina, nespreman, ispričao par aforizama. Jasmina Hanjalić nam je ispričala jednu anegdotu iz svoje službe, a više o anegdotama bit će poznato kad Jasminina knjiga ugleda svjetlo dana. Priliku da ispriča vic iskoristio je i jedan od večerašnjih domaćina, Goran Vrhunc.
Večer se završila zvucima akustične gitare i kratkim muzičkim blokom autorskih pjesama i kompozicija Seada Vegare. Gitare se dohvatio i Enes Ibričević pa je svojim sviranjem rasplesao publiku.
O daljim aktivnostima Književnog kornera obavijestiti ćemo Vas blagovremeno.
Književni korner Tim, Sarajevo.
Nakon kratke pauze Književni korner nastavlja sa svojim aktivnostima.
Vraćamo se u dobrom raspoloženju i obilježavamo Svjetski dan smijeha 10. januara 2024. godine od 18.00 sati, na našoj stalnoj adresi (Valtera Perića br. 16/I, ŽKUD "Željezničar").
Naši specijalni gosti su aforističari Rasim Pršte i Ratko Orozović.
Nakon nastupa naših gostiju "mikrofon" će biti otvoren pa će svi koji žele moći svojim šalama, vicevima, anegdotama doprinijeti smijehu.
Ulaz je slobodan. Dođite sa pratnjom i ponesite vreću smijeha.
Dobro nam došli!
Dizajn plakata: Vikki.design
Medijski partner i pokrovitelj:
Diogen pro kultura magazin http://www.diogenpro.com/
--------------------
RASIM PRŠTE je čapljinsko-sarajevski aforističar i pjesnik. Rođen je u Čapljini 1955. godine. U rodnom gradu završava Gimnaziju, a na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na Odsjeku žurnalistike, diplomirao je 1978. godine. Zastupljen je u prvoj ex-jugoslovenskoj antologiji aforizama, a do sada je objavio knjigu poezije "Vječnost nade je tuga" (2005.) i četiri knjige aforizama i drugih promišljanja: "Trčeći za pužem" (2008.), "300 na sat" (2010.), "Vječiti optimisti" (2014.), "Sve bolje i gore" (2016.), "Moj konačan odgovor: aforizmi i druga promišljanja" (2019.) i "Vrijeme je da se uozbiljimo: aforizmi i druga promišljanja" (2023.).
RATKO OROZOVIĆ, rođen je 1944. godine u Sarajevu. Kao đak sarajevske Treće gimnazije bio je jedan od osnivača gradskog filmskog kluba Riječ mladih. Bio je glavni urednik lista studenata BiH "Naši dani". Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu sa diplomskim radom iz estetike Lukačeva teorija romana i savremeni pravci u estetici.Režirao je dva igrana filma, preko 50 dokumentarnih filmova i objavio preko 1.000 pozorišnih, književnih i filmskih kritika. Dobitnik je nagrada za poeziju, satiru i filmsku kritiku i uvrštavan je u antologije. Djela su mu prevođena na italijanski, poljski, ruski, njemački, slovenački, makedonski i druge jezike.Prvu samostalnu knjigu aforizama i satirične poezije Od života sramota objavljuje 1970. godine. Objavio je i knjigu poezije U nama neko drugi (1975), proze Od Jasenovca do polarnog kruga (1999), kao i djelo Od života sramota / One stvari (2005).
Godina I - 2023.
Godina koja je na izmaku bila je izuzetno plodonosna kada je u pitanju Književni korner i prevazišla je sva naša očekivanja. Osamnaest autora s kojima smo razgovarali o književnosti, dvje promocije knjiga pokazali su nam da su ovakvi programi poželjni i ono što je potrebno kulturnoj odnosno književnoj sceni Sarajeva.
Ono što je počelo kao druženje povodom Svjetskog dana poezije preraslo je u redovno okupljanje na kojima razgovaramo sa autorima, različitog književnog opusa, različitih književnih afiniteta, ali istog žara i ljubavi prema književnosti, što je dovelo do više od 26 sati kvalitetnog razgovora i čitanja književnosti.
Sve je počelo početkom maja, sa našim prvim gostom Borisom Lalićem, koji nam je ponudio zanimljive odgovore i proveo nas kroz vlastito razmišljanje o književnosti, životu, knjigama, pisanju i skejtu koji je zapravo njegova prva ljubav.
Naš drugi gost bio je pjesnik Srđan Sekulić. Razgovarali smo o književnosti, izdavaštvu, putu knjige, iskustvima koja je Srđan upijao čestim selidbama i inspiraciji koju je dobio upoznavanjem raznih kultura. Sva ta iskustva prenio je u svoje knjige. Odgovorio je i na najvažnije pitanje: Kome?
Admir Džanko bio je naš treći gost. Admir nam je ispričao anegdote iz svog književnog života, svojim počecima, strpljenju, radu na sebi i osjećaju pozitivnosti i ljubavi koju ima i prenosi u svoja djela.
Na četvrtom Književnom korneru razgovarali smo sa Azeminom Kehić, koja nam je govorila svoju poeziju, značaju čitanja i odnosu etabliranih autora prema novim pjesničkim glasovima.
Naša peta gošća bila je bosanskohercegovačka prozna i dramska autorica Lejla Kalamujić. Razgovarali smo o pisanju, sazrijevanju, čitalačkim navikama, o umrežavanju pisaca iz regiona, o značaju rezidencija za pisce i o još mnogo čemu.
Edin Rikalo bio je naš šesti gost. S njim smo razgovarali o buci i tišini koja je zastupljena u njegovoj prvoj zbirci poezije istoimenog naziva "Buke i tišine", pisanju i omiljenim autorima, otvoreno je govorio i o svojim stanjima s kojima se borio tokom života.
Adnan Bajrović, naš sedmi gost, novinar je i pisac. Razgovarali smo o poeziji, prozi, o odnosu kritike i umjetničkog djela, odgovornosti autora, značaju medija i novih tehnologija, o konkursima i izdavačima, o stvaralačkim blokadama, o žanrovskoj književnosti.
Novinarka, aktivistkinja i pjesnikinja Vanja Šunjić bila je naša osma gošća. Lijepo vrijeme iskoristili smo za razgovor u prirodi, a razgovarali smo o pisanju, nepisanju, značaju zajednice, o društvu, novinarstvu, aktivizmu... Čitali smo Vanjinu poeziju i mikro priče.
Proljetni dio Književnog kornera zaključili smo gostovanjem književnice i urednice portala Dunjalučar, Zerina Kulović Arnaut. Razgovarali smo o mnogim temama iz domena kulture, počecima Dunjalučara, književnoj kritici u BiH i regionu, o autorima zastupljenim na Dunjalučaru, ciljevima i planovima za budućnost. Imali smo priliku čuti i nekoliko Zerininih autorskih pjesama.
Naše razgovore nastavili smo nakon ljetnje pauze, a deseti gost nam je bio Mirza Okić, bosanskohercegovački pisac, reditelj, scenarista, voditelj, urednik i kuhar. Razgovarali smo o početku stvaralaštva, radu na sebi i knjigama, o pozorišnom radu i stvarima na kojima trenutno radi te zašto se par puta povlačio i vraćao na scenu. U iščekivanju smo romana i premijeri dva kratka igrana filma.
Jedanaesta gošća Književnog kornera bila je pjesnikinja i prozaistica Emina Đelilović - Kevrić. Sa Eminom smo razgovarali o njenom književnom putu, o značaju književnosti za pojedinca i društvo, o važnosti čitanja i situaciji na našoj književnoj sceni. Čitali smo poeziju i podsjećali jedni druge zbog čega je važno nastaviti pisati.
Naš dvanaesti razgovor je bio malo drugačije koncipiran od ranijih. Naši gosti bili su članovi Udruženja Tavan odnosno Književna grupa udruženja Tavan. Prisutnima su predstavili rad Udruženja, probleme sa kojim se suočavaju ali i način na koji ih rješavaju. Udruženje Tavan je nezavisno, nevladino, nestranačko, nereligijsko i neprofitno udruženje građana, koje djeluje sa ciljem ukazivanja na probleme stigmatizacije, nedovoljno razvijene psihološke prakse i površnog, jednodimenzionalnog pristupa mentalnom zdravlju. Savjetodavnim radom, podrškom, edukacijom, istraživanjima i umjetnošću pružaju drugačiji pogled na drugačija iskustva.
Trinaesti gost Književnog kornera bio je novinar, pisac, književni i filmski kritičar Jasmin Agić, sa kojim smo razgovarali o književnosti, realnim iskustvima pisca i, položaju autora i društvu, situaciji u izdavačkoj djelatnosti, njegovom književnom putu i njegovim izvršenim, još uvijek neobjavljenim romanima.
Asmir Kujović, pjesnik, prozaista, predsjednik PEN Centra Bosne i Hercegovine, bio je naš četrnaesti gost. Razgovarali amo o njegovim književnim počecima, traženju sebe i praćenju vlastitog poziva da bude pjesnik, te o tome koji pjesnici su ga oblikovali i usmjeravali.
Petnaesti po redu Književni korner bio je povod za razgovor sa Nihadom Hasanovićem, jednim od najproduktivnijih naših prozaista. Sa njim smo razgovarali o uticaju dramskog na njegovo prozno pisanje, o Nihadu kao pjesniku, o položaju pisca u bosanskohercegovačkom društvu, o prevođenju, o strukovnim uduženjima pisaca. Iako smo se tokom razgovora dotakli i nekih mračnijih tema, i ovaj Korner završio je kao proslava pisanja i čitanja.
Gost šesnaestog Kornera bio je autor, svjedok i sudionik mnogobrojnih književnih susreta u Sarajevu od osamdesetih godina prošlog vijeka pa sve do današnjih dana, Sejad Durak. U razgovoru sa autorom imali smo priliku uporediti položaj pisca u društvu u „onom“ sistemu u odnosu na trenutnu situaciju, saznati da se u Jugoslaviji nije mogla objaviti knjiga pod etiketom „samizdat“ i koliko je bilo teško objaviti pjesme u tadašnjim književnim časopisima. Razgovaralo se i o temama kao što je ezoterija kojom autor plovi svojom poezijom, panizmu i duhovnosti, kao i o svojim književnim uzorima.
Gošća 17. književnog kornera bila je Jasminka Šahinagić, predsjednica ŽKUD „Željezničar“ Sarajevo. U svom prvom javnom nastupu, kada je govorenje poezije u pitanju, predstavila nam je i ogolila svoje osjećaje koje je dugo skupljala i zapisivala. U razgovoru sa našom gošćom odgovirili smo na pitanje: Zašto se baš sada nakon toliko godina odvažila na taj korak da se predstavi svojom poezijom koju, u skorije vrijeme, planira ukoričiti.
Posljednji ovogodišnji, ukupno osamnaesti Književni korner bio je mjesto na kojem smo razgovarali sa dramskim piscem, scenaristom, višim asistenstom na ASU u Sarajevu i pjesnikom Adnanom Lugonićem. Razgovarali smo o Adnanovom putu u književnost, podsjetili na činjenicu da se na dramu često (i nesvjesno i svjesno) zaboravlja kada se govori o književnosti, o putu koji jedan dramski tekst prolazi od nastanka do postavljanja na scenu, o značaju prevođenja književnosti i statusu domaćih (posebno dramskih) pisaca. Govorili smo i o značaju, odnosno devalvaciji nagrada, o aktivnosti domaće kazališne scene, o odnosu starijih kolega prema novim glasovima.
Izdvajamo učešće Književnog kornera u posebnom programu 6. KUN sajma knjiga u JU Bosanskom kulturnom centru KS gdje smo ugostili mlade autorice i autore Amela Mustafić, Emina Đelilović – Kevrić, Azemina Krehić, Ermina Ribić, Edin Rikalo i Luka Bošković.
Za Književni korner pauza će trajati kratko. Već desetog januara 2024. godine obilježit ćemo Svjetski dan smijeha. Gost prvog online a 19. po redu Književnog kornera je Zoran Žmirić, riječki pisac, a 29. rezervisan je za 20. Književni korner u kojem će naša gošća biti Jasmina Hanjalić.
O detaljima, daljem radu, novim gostima obavještavat ćemo vas blagovremeno.
Zahvaljujemo se svim našim autoricama i autorima koji su bili dio našeg programa, zahvaljujemo se KUD „Željezničar“ Sarajevo.
Vaš Književni korner
Purchase your print copy edition...Click on photo...Naručite vaš primjerak magazina
.
Copyright © 2023 Sabahudin Hadžialić and Peter Tase
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić
Design LOGO - getrhythm as of 1.7.2018O
Design LOGO (2009 - 1.7.2018) - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009:
Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher and owner: Sabahudin Hadžialić and Peter Tase
Whitefish Bay, WI, United States of America
Diogen pro kultura magazin (Online)
ISSN 2296-0929
Diogen pro kultura magazin (Print)
ISSN 2296-0937
Library of Congress USA / Biblioteka - Knjižnica Kongresa SAD
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: http://www.diogenpro.com/diogen-all-in-one.html
Pošta/Mail BiH: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina
Pošta/Mail USA: Peter Tase, 5023 NORTH BERKELEY BLVD. WHITEFISH BAY, WI, 53217, USA
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić
Design LOGO - getrhythm as of 1.7.2018O
Design LOGO (2009 - 1.7.2018) - Stevo Basara.
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009:
Sabahudin Hadžialić
All Rights Reserved. Publisher and owner: Sabahudin Hadžialić and Peter Tase
Whitefish Bay, WI, United States of America
Diogen pro kultura magazin (Online)
ISSN 2296-0929
Diogen pro kultura magazin (Print)
ISSN 2296-0937
Library of Congress USA / Biblioteka - Knjižnica Kongresa SAD
Contact Editorial board E-mail: [email protected];
Narudžbe/Order: http://www.diogenpro.com/diogen-all-in-one.html
Pošta/Mail BiH: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina
Pošta/Mail USA: Peter Tase, 5023 NORTH BERKELEY BLVD. WHITEFISH BAY, WI, 53217, USA